Istupanje člana iz d.o.o. u Republici Srpskoj - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Član društva sa ograničenom odgovornošću može, pod uslovima propisanim zakonom i osnivačkim aktom društva, istupiti iz društva i time okončati svoje članstvo u d.o.o.
Način istupanja zavisi prvenstveno od toga da li član istupa bez zahtjeva za naknadu za svoj poslovni udio ili zahtijeva da mu društvo isplati vrijednost udjela. Kada član zahtijeva naknadu, za istupanje moraju postojati opravdani razlozi, a zakon uređuje postupak podnošenja zahtjeva, odlučivanje skupštine i mogućnost sudske zaštite.
Opravdani razlozi mogu postojati naročito kada društvo ili drugi članovi svojim postupanjem članu prouzrokuju štetu, kada je član u značajnoj mjeri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu ili kada mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.
Istupanje člana može otvoriti i pitanje vrijednosti poslovnog udjela i naknade koja pripada članu, rokova za njenu isplatu, obezbjeđenja potraživanja i registracije prestanka svojstva člana društva.

Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Zakon o privrednim društvima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 127/08, 58/09, 100/11, 67/13, 100/17, 82/19, 17/23 i 45/25)
Načini prestanka svojstva člana d.o.o.
Član 171
Članu društva sa ograničenom odgovornošću prestaje svojstvo člana društva:
a) smrću
b) prestankom pravnog lica
v) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva
g) istupanjem (povlačenjem) uz povredu osnivačkog akta ili ugovora članova društva
d) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa sudskom odlukom
đ) isključenjem u skladu sa sudskom odlukom
e) isključenjem u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva
ž) prenosom udjela drugom licu i
z) u slučaju drugih događaja određenih osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koji vode prestanku svojstva člana društva.
Istupanje člana iz d.o.o. bez naknade za poslovni udio
Član 172
(1) Član društva koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga u društvo, može u svako doba da, na osnovu izjave o istupanju dostavljene društvu, istupi iz društva bez navođenja razloga za istupanje, ako ne zahtijeva naknadu za svoj udio
(2) Udio člana društva koji je istupio iz društva postaje sopstveni udio društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udjela.
(3) Istupanjem člana iz društva, tom članu ne prestaju obaveze koje je imao prema društvu do momenta istupanja.
(4) Istupanje člana iz društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Član d.o.o. koji ne zahtijeva naknadu za svoj poslovni udio može istupiti iz društva bez navođenja razloga za istupanje, pod uslovom da nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga.
Istupanje se vrši izjavom o istupanju koja se dostavlja društvu. Iz izjave treba jasno i nedvosmisleno proizlaziti volja člana da istupi iz društva i da za svoj poslovni udio ne zahtijeva naknadu.
Odricanje od naknade za poslovni udio ne znači da prestaju druge obaveze koje je član imao prema društvu. Obaveze koje su postojale do momenta istupanja ostaju na snazi i nakon prestanka njegovog članstva.
Poslovni udio člana koji na ovaj način istupi postaje sopstveni udio društva bez potrebe za donošenjem posebne odluke o njegovom sticanju, a prestanak svojstva člana registruje se u skladu sa propisima o registraciji poslovnih subjekata.
Istupanje člana iz d.o.o. iz opravdanog razloga
Član 173
(1) Član društva može istupiti iz društva iz opravdanih razloga
(2) Opravdani razlog za istupanje člana društva postoji u sljedećim slučajevima:
a) ako mu jedan ili više ostalih članova ili društvo svojim radnjama ili propuštanjem prouzrokuje štetu ili ako je očigledno da će takva šteta, prema redovnom toku stvari, nastupiti,
b) ako je u značajnoj mjeri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu,
v) ako mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.
(3) Osnivačkim aktom mogu se predvidjeti i drugi opravdani razlozi za istupanje člana društva, kao i propisati postupak istupanja i način određivanja naknade članu društva koji istupa.
(4) Osnivačkim aktom ne može se unaprijed isključiti pravo člana društva da zahtijeva istupanje iz društva iz opravdanog razloga, niti se član društva tog prava može unaprijed odreći.
Kada član d.o.o. želi da istupi iz društva i zahtijeva naknadu za svoj poslovni udio, za istupanje moraju postojati opravdani razlozi. Zakon kao opravdane razloge posebno prepoznaje situacije u kojima društvo ili drugi članovi prouzrokuju članu štetu ili postoji očigledna opasnost da će šteta nastupiti, kada je član u značajnoj mjeri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu ili kada mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.
Postojanje opravdanog razloga zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. Nije neophodno da je šteta već nastupila ako se, prema redovnom toku stvari, može očekivati njeno nastupanje. Opravdani razlog može postojati i kada postupanje drugih članova ili organa društva članu faktički onemogućava ostvarivanje prava koja mu pripadaju po osnovu članstva.
Osnivačkim aktom mogu se predvidjeti i drugi opravdani razlozi za istupanje, kao i dodatno urediti postupak istupanja i način određivanja naknade članu koji istupa. Zbog toga je prije pokretanja postupka potrebno analizirati ne samo zakonske odredbe već i osnivački akt konkretnog društva.
Pravo člana da zahtijeva istupanje iz opravdanog razloga ne može se unaprijed isključiti osnivačkim aktom niti se član tog prava može unaprijed odreći.
Postupak istupanja člana iz d.o.o.
Član 174
(1) Član društva koji želi da istupi iz društva u skladu sa članom 173 ovog zakona, dužan je da o tome dostavi pismeni zahtjev društvu, a o kojem odlučuje skupština društva
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) razloge istupanja,
b) iznos koji se zahtijeva od društva na ime naknade za udio,
v) rok u kojem se zahtijeva isplata naknade za udio, osim ako je taj rok određen osnivačkim aktom.
(3) Skupština donosi odluku o zahtjevu iz stava 1. ovog člana u roku od dva mjeseca od dana njegovog dostavljanja i u istom roku se o tome obavještava član društva koji istupa.
(4) Skupština može samo u cjelini usvojiti ili odbiti zahtjev iz stava 1. ovog člana.
(5) Odluka iz stava 3. ovog člana donosi se običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona, osim ako je osnivačkim aktom određen veći broj glasova.
(6) Udio člana društva koji je istupio iz društva postaje sopstveni udio društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udjela, srazmjerno uplaćenom, odnosno unesenom ulogu, dok se za iznos neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga vrši smanjenje osnovnog kapitala društva.
(7) Istupanje člana iz društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Član koji želi da istupi iz d.o.o. iz opravdanog razloga prvo podnosi društvu pisani zahtjev za istupanje. Zahtjev treba da sadrži razloge zbog kojih član traži istupanje, iznos naknade koji zahtijeva za svoj poslovni udio i rok u kojem zahtijeva njenu isplatu, osim ako je rok već određen osnivačkim aktom.
Prije podnošenja zahtjeva potrebno je pažljivo utvrditi i obrazložiti činjenice na kojima se zasniva opravdani razlog za istupanje. Od sadržaja zahtjeva može zavisiti ne samo odluka skupštine već i eventualna kasnija sudska zaštita ako društvo zahtjev odbije ili o njemu ne odluči u zakonskom roku.
O zahtjevu odlučuje skupština društva, koja ga može usvojiti ili odbiti u cjelini. Zakon propisuje rok od dva mjeseca od dana dostavljanja zahtjeva za donošenje odluke i obavještavanje člana koji zahtijeva istupanje. Ako skupština prihvati zahtjev, poslovni udio člana koji istupa postaje sopstveni udio društva srazmjerno uplaćenom, odnosno unesenom ulogu, dok se za neuplaćeni ili neuneseni dio uloga vrši smanjenje osnovnog kapitala. Istupanje člana potom se registruje u skladu sa propisima o registraciji poslovnih subjekata.
Zahtjev za istupanje člana iz d.o.o.
Zahtjev za istupanje iz d.o.o. predstavlja prvi korak u postupku kada član želi da istupi iz društva iz opravdanog razloga i zahtijeva naknadu za svoj poslovni udio. Zahtjev se podnosi društvu u pisanoj formi, a njegov sadržaj je od posebnog značaja ako između člana i društva kasnije nastane spor u vezi sa postojanjem opravdanog razloga ili visinom naknade.
U zahtjevu je potrebno navesti opravdane razloge zbog kojih se istupanje zahtijeva i činjenice na kojima se ti razlozi zasnivaju. Pored toga, član navodi iznos naknade koji zahtijeva za svoj poslovni udio i rok u kojem traži njenu isplatu, osim ako je rok isplate već određen osnivačkim aktom društva.
Prilikom određivanja zahtijevane naknade potrebno je uzeti u obzir vrijednost poslovnog udjela i okolnosti koje mogu uticati na njeno određivanje. Iznos naknade i način njenog utvrđivanja mogu postati jedno od ključnih pitanja između člana koji istupa i društva.
Zahtjev treba biti dovoljno određen i obrazložen da skupština društva može odlučiti o njemu. Ako skupština zahtjev odbije ili o njemu ne odluči i ne obavijesti člana u zakonom propisanom roku, član može pod zakonom propisanim uslovima zahtijevati zaštitu svojih prava pred nadležnim sudom.
Obezbjeđenje isplate naknade za poslovni udio
Član 175
(1) Član društva može zahtjevom za istupanje iz opravdanog razloga da traži da društvo pruži obezbjeđenje za isplatu naknade za njegov udio putem utvrđivanja zaloga na sopstvenom udjelu koji će društvo steći ako prihvati njegov zahtjev za istupanje iz društva, u skladu sa zakonom koji uređuje zalog na pokretnim stvarima, odnosno u skladu sa propisima kojima je uređeno tržište hartija od vrijednosti, ako je udio registrovan u Centralnom registru
(2) Član društva iz stava 1 ovog člana dužan je da nacrt ugovora o zalogu čije zaključenje predlaže dostavi društvu u prilogu zahtjeva za istupanje iz društva
(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, skupština može prihvatiti zahtjev za istupanje samo ako istovremeno odobri zaključenje predloženog ugovora o zalogu u korist člana koji istupa ili, uz saglasnost člana društva koji istupa, pruži drugo odgovarajuće obezbjeđenje.
Član koji istupa iz društva može imati interes da obezbijedi naplatu naknade koja mu pripada za poslovni udio, naročito kada se naknada ne isplaćuje odmah ili postoje okolnosti koje mogu dovesti u pitanje njenu kasniju naplatu. Zakon zbog toga omogućava da član koji istupa zahtijeva odgovarajuće obezbjeđenje isplate naknade, pod uslovima propisanim za takvo obezbjeđenje. Na taj način član može zaštititi svoje potraživanje prema društvu do njegove potpune isplate.
Pitanje obezbjeđenja treba posmatrati zajedno sa visinom naknade, rokom njene isplate i finansijskim položajem društva. Kod sporazumnog istupanja ova pitanja mogu biti uređena odlukom i odgovarajućim aktima, dok u slučaju spora mogu postati dio zahtjeva o kojem odlučuje sud.
Istupanje člana iz d.o.o. po odluci suda
Član 175a
(1) Ako skupština odbije zahtjev za istupanje iz člana 174. ovog zakona, odnosno propusti da o njemu odluči u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva, član društva može tužbom nadležnom sudu protiv društva zahtijevati prestanak svojstva člana društva zbog postojanja opravdanog razloga i isplatu naknade za svoj udio.
(2) Sud presudom kojom određuje prestanak svojstva člana društva određuje i sljedeće:
a) da udio člana društva koji istupa postaje sopstveni udio društva,
b) visinu naknade koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa,
v) rok za isplatu naknade iz tačke b) ovog stava,
g) utvrđivanje zaloga u korist člana društva koji istupa na sopstvenom udjelu društva iz tačke a) ovog stava, ako je tužilac to zahtijevao i ako sud nađe da je to nužno i opravdano radi obezbjeđenja isplate naknade iz tačke b) ovog stava.
(3) Naknadu iz stava 2. tačka b) ovog člana sud određuje prema tržišnoj vrijednosti udjela člana društva koji istupa na dan podnošenja zahtjeva iz člana 174. ovog zakona, ali ne manje od srazmjernog dijela vrijednosti neto kapitala društva koji odgovara učešću udjela tog člana u osnovnom kapitalu društva na dan podnošenja zahtjeva, osim ako je drugi način određivanja te naknade predviđen osnivačkim aktom.
(4) Rok iz stava 2. tačka v) ovog člana sud određuje uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom predviđen duži rok, koji ne može biti duži od pet godina.
(5) Sud presudu o istupanju iz društva po nastupanju pravnosnažnosti dostavlja registru poslovnih subjekata radi registracije prestanka svojstva člana u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(6) Danom registracije prestanka svojstva člana u skladu sa stavom 5. ovog člana članu društva koji je istupio prestaje svojstvo člana društva.
(7) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za razlog za istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za istupanje.
Ako skupština d.o.o. odbije zahtjev člana za istupanje iz opravdanog razloga ili o zahtjevu ne odluči i ne obavijesti člana u zakonom propisanom roku, član može pod uslovima propisanim zakonom zahtijevati istupanje iz društva sudskim putem. U sudskom postupku potrebno je dokazati postojanje opravdanog razloga za istupanje. Zbog toga su od posebnog značaja okolnosti koje su prethodile zahtjevu za istupanje, postupanje društva i drugih članova, mogućnost ostvarivanja članskih prava, kao i dokumentacija i drugi dokazi kojima se mogu potvrditi činjenice na kojima član zasniva svoj zahtjev.
Sudskom odlukom može se utvrditi prestanak svojstva člana društva, a sud odlučuje i o drugim pitanjima koja su prema zakonu povezana sa istupanjem, uključujući naknadu za poslovni udio kada su za to ispunjeni uslovi. Zbog povezanosti internog postupka pred društvom i kasnije sudske zaštite, sadržaj prethodno podnesenog zahtjeva za istupanje, odluka skupštine i dokumentacija o postupanju društva mogu imati poseban značaj u eventualnom sudskom postupku.
Listing podstranica:
Isplata naknade i pravo na naknadu štete
Član 175b
(1) Društvo ne može dijeliti dobit svojim članovima do potpune isplate naknade udjela članu koji je istupio iz društva, po osnovu odluke skupštine, odnosno suda.
(2) Članu koji je iz društva istupio iz opravdanih razloga pripada i pravo na naknadu štete koju je eventualno pretrpio činjenjem ili nečinjenjem društva, koje može ostvariti tužbom kod nadležnog suda u posebnoj parnici.
Obaveza društva prema članu koji je istupio ne završava prestankom njegovog članstva. Ako članu pripada naknada za poslovni udio, društvo je dužno da izvrši njenu isplatu u skladu sa odlukom skupštine ili pravnosnažnom sudskom odlukom. Do potpune isplate naknade društvo ne može dijeliti dobit svojim članovima. Na taj način zakon dodatno štiti potraživanje člana koji je istupio i daje prednost isplati naknade za njegov poslovni udio u odnosu na raspodjelu dobiti preostalim članovima.
Naknada za poslovni udio ne treba se poistovjećivati sa naknadom štete. Ako je član zbog činjenja ili nečinjenja društva pretrpio štetu, istupanje iz društva i pravo na naknadu za udio ne isključuju njegovo pravo da zahtijeva i naknadu pretrpljene štete. Zahtjev za naknadu štete ostvaruje se u posebnom sudskom postupku, pri čemu je potrebno dokazati postojanje štete, osnov odgovornosti i druge pretpostavke potrebne za njenu naknadu.
Kolika naknada pripada članu koji istupa iz d.o.o.?
Jedno od najvažnijih pitanja prilikom istupanja člana iz d.o.o. jeste vrijednost poslovnog udjela, odnosno iznos naknade koju društvo treba da isplati članu koji istupa.
Kada o istupanju odlučuje sud, naknada se određuje prema tržišnoj vrijednosti poslovnog udjela na dan podnošenja zahtjeva za istupanje. Zakon istovremeno postavlja i donju granicu naknade: ona ne može biti manja od srazmjernog dijela vrijednosti neto kapitala društva koji odgovara učešću poslovnog udjela tog člana u osnovnom kapitalu društva, osim ako je osnivačkim aktom predviđen drugačiji način određivanja naknade.
Zbog toga procenat učešća člana u osnovnom kapitalu sam po sebi ne daje odgovor na pitanje koliko njegov poslovni udio vrijedi. Prilikom određivanja naknade potrebno je utvrditi relevantnu vrijednost poslovnog udjela i finansijske podatke društva na datum koji je prema zakonu mjerodavan za određivanje naknade.
Osnivački akt društva takođe treba provjeriti prije postavljanja zahtjeva, jer njime može biti predviđen drugačiji način određivanja naknade za poslovni udio člana koji istupa. Ako između člana i društva postoji spor o vrijednosti poslovnog udjela, utvrđivanje visine naknade može postati jedno od ključnih pitanja sudskog postupka.
Rok za podnošenje tužbe za istupanje iz d.o.o.
Član koji želi da sudskim putem zahtijeva istupanje iz d.o.o. mora voditi računa o zakonom propisanim rokovima za podnošenje tužbe.
Tužba se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana kada je član saznao za razlog za istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je taj razlog nastao.
Zbog toga je važno pravovremeno utvrditi kada je nastao opravdani razlog za istupanje i kada je član za njega saznao. Protek zakonom propisanog roka može imati neposredan uticaj na mogućnost ostvarivanja sudske zaštite.
Pravna pomoć kod istupanja člana iz d.o.o.
Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć članovima društava sa ograničenom odgovornošću prilikom istupanja iz društva, ostvarivanja prava na naknadu za poslovni udio i zaštite prava člana u slučaju spora sa društvom ili drugim članovima.
Pravna pomoć može obuhvatiti analizu osnivačkog akta i odnosa između članova društva, procjenu postojanja opravdanog razloga za istupanje, pripremu zahtjeva za istupanje i dokumentacije kojom se obrazlažu činjenice na kojima se zahtjev zasniva.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Kada član zahtijeva naknadu za poslovni udio, pravna podrška može obuhvatiti i pitanja određivanja vrijednosti poslovnog udjela, visine zahtijevane naknade, rokova i načina njene isplate, kao i obezbjeđenja potraživanja člana prema društvu.
Ako sporazumno istupanje nije moguće ili društvo odbije zahtjev člana, pravna pomoć može obuhvatiti zastupanje u sudskom postupku radi istupanja iz društva, određivanja i isplate naknade za poslovni udio, kao i ostvarivanja prava na naknadu štete kada za to postoje zakonski uslovi.

