Postupak plaćanja poreskih obaveza - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Predmet poreske obaveze čini davanje u obliku novčane sume, tj. poreski dug. Kod periodičnih poreza poreska obaveza je trajne prirode: jednom nastala, ona traje više godina, a prestaje, po pravilu, samo izuzetno, na primjer likvidacijom privrednog društva ili rušenjem zgrade. Međutim, njen predmet poreski dug, nastaje svake godine, dospijeva svake godine, ponekad i više puta i gasi se prilikom svakog ispunjenja.
Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske - broj 78/2020 i 37/2022
Glava VIII
Postupak plaćanja poreskih obaveza
1. Redovna naplata poreskih obaveza
Naplata poreske obaveze
Član 53
(1) Naplata poreske obaveze, u smislu ovog zakona, jeste redovna naplata i prinudna naplata.
(2) Redovna naplata podrazumijeva plaćanje poreske obaveze u propisanom roku ili u roku naloženim rješenjem za plaćanje.
(3) Prinudna naplata preduzima se nakon isteka zakonskog roka za plaćanje prijavljene poreske obaveze ili istekom roka za plaćanje poreske obaveze utvrđene izvršnim rješenjem iz člana 51. ovog zakona.
(4) Odredbe o naplati poreske obaveze primjenjuju se i na naplatu sporednih poreskih davanja.
Najčešći način prestanka poreske obaveze predstavlja naplata. Ona može biti redovna i prinudna. Redovna naplata poreza vrši se o dospjelosti poreske obaveze. Postoji više modaliteta redovne naplate poreza. Plaćanje ili uplata dugovanog novčanog iznosa poreza na uplatne račune javnih prihoda, u rokovima koji su propisani zakonom, predstavlja standardni, uobičajeni, način naplate. Porez se u slučajevima predviđenim zakonom, može platiti i kupovinom vrednosnog papira, na primjer taksene marke, doplatne poštanske marke, fiskalne akcizne markice i tome slično.
Način plaćanja poreskih obaveza
Član 54
(1) Plaćanje poreske obaveze vrši se posredstvom banke, prenosom novčanih sredstava na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima propisanim poreskim propisima.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, plaćanje u svrhu izmirenja poreske obaveze može se izvršiti:
1) kupovinom taksenih markica ili drugih vrijednosnih papira u kojima je sadržana poreska obaveza,
2) kompenzacijom, u skladu sa poreskim propisima,
3) prenosom oduzete imovine na Republiku nakon sprovedenog postupka prinudne naplate,
4) na drugi propisani način.
Dan plaćanja poreskih obaveza
Član 55
(1) Danom plaćanja obaveze smatra se dan kada je uplata obaveze primljena na odgovarajući račun.
(2) Danom plaćanja obaveze obveznika smatra se i dan kada je banka od obveznika primila nalog za prenos sredstava sa računa obveznika na odgovarajući račun, pod uslovom da postoje dovoljna sredstva na računu obveznika, a banka je ovlašćena da prenese sredstva na odgovarajuće račune.
(3) Banka izvršava nalog lica za prenos sredstava u svrhu plaćanja obaveza sve dok postoji dovoljno sredstava na računu tog lica, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima.
(4) Nalog za prenos kojim se nalaže plaćanje obaveze, banka je dužna da izvrši u roku od jednog radnog dana od dana prijema naloga za prenos sredstava.
Danom plaćanja poreza smatra se dan kada je: poreski dužnik izdao banci poreski nalog da sa njegovog računa prenese na propisani uplatni račun javnih prihoda određeni iznos sredstava, pod uslovom da na bankovnom računu poreskog dužnika ima dovoljno sredstava, dugovani iznos uplaćen banci sa nalogom da izvrši uplatu na propisani uplatni račun javnih prihoda, dugovani iznos uplaćen na poreskoj blagajni, na propisani način poništen vrednosni papir, zaplenjeni novac i prihod od peodaje pokretnih stvari i nepokretnosti uplaćen na odgovarajući račun javnih prihoda, iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari, odnosno nepokretnosti u postupku prinudne naplate poreza uplaćen na propisani uplatni račun javnih prihoda, donijeto rješenje Poreske uprave o prenosu pokretnih stvari, odnosno nepokretnosti u svojinu Republike, ako prethodno na javnim nadmetanjima i putem neposredne pogodbe prodaja nije uspjela, novac uplaćen na uplatni račun javnih prihoda-ako je porez plaćen čekom, kreditnom karticom i slično, dokument o kompenzaciji realizovan kod banke, Vlada donijela akt o konverziji u slučaju namirenja poreske obaveze putem konverzije poreskog potraživanja u trajni nalog Republike u kapitalu poreskog obveznika.
Redoslijed plaćanja poreskih obaveza
Član 56
(1) Poreski obveznik, prilikom uplate, određuje koju vrstu poreske obaveze ili sporednog poreskog davanja plaća, bez naznačavanja perioda za koji se plaća obaveza.
(2) Raspored uplaćenog iznosa vrši se redoslijedom, prvo iznos poreza prema roku dospijeća za plaćanje, počev od najranije dospjele obaveze za plaćanje, a zatim kamata na iznos poreske obaveze.
(3) U postupku prinudne naplate raspored naplaćenog iznosa vrši se redoslijedom: troškovi postupka, doprinosi, ostali glavni dug, te iznos kamate.
Prilikom uplate, poreski dužnik određuje vrstu dospjelih poreza koje plaća. Raspored uplaćenog iznosa vrši se po slijedećem redoslijedu: troškovi naplate, kazne, kamata, iznos glavne poreske obaveze. Ako poreski dužnik duguje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dovoljan za plaćanje ukupnog poreskog duga, pojedine vrste poreza naplaćuju se po redoslijedu njihovog dospijevanja. Ako porezi koje on duguje dospijevaju istovremeno, naplata se vrši srazmjerno učešću pojedinog poreza u ukupno dospjelom poreskom dugu.
Privremeno obezbjeđenje naplate poreskih obaveza
Član 57
(1) Radi obezbjeđenja naplate poreske obaveze čije je postojanje učinjeno vjerovatnim, a postoji opasnost da poreski obveznik osujeti, odnosno oteža njenu naplatu, Poreska uprava može zaključkom ustanoviti privremene mjere za obezbjeđenje naplate.
(2) Zaključak iz stava 1. ovog člana sadrži i obrazloženje zbog čega Poreska uprava smatra da postoji opasnost da poreski obveznik osujeti naplatu nedospjele poreske obaveze, a postaje izvršan dostavljanjem poreskom obvezniku.
(3) Mjere obezbjeđenja u smislu ovog zakona su:
1) zabrana raspolaganja pokretnim stvarima, koja se izvršava dostavljanjem zaključka o određivanju mjere obezbjeđenja organu nadležnom za vođenje registra pokretnih stvari, radi upisa zabrane u odgovarajući registar pokretnih stvari,
2) zabrana raspolaganja nepokretnostima, koja se izvršava dostavljanjem zaključka o određivanju mjere obezbjeđenja organu nadležnom za vođenje registra nepokretnosti radi upisa zabilježbe u odgovarajući registar nepokretnosti,
3) zabrana raspolaganja sredstvima na računima poreskog obveznika, koja se izvršava slanjem banci zaključka o određivanju mjere obezbjeđenja.
Obezbjeđenje potraživanja (zakonska hipoteka)
Član 58
(1) U slučaju da poreski obveznik ne plati poresku obavezu istekom zakonskog roka za plaćanje prijavljenih obaveza ili u roku određenom u izvršnom rješenju o utvrđivanju obaveze, Poreska uprava pokreće postupak uspostavljanja zakonske hipoteke na nepokretnostima obveznika u korist Poreske uprave radi obezbjeđenja naplate obaveza istekom roka za plaćanje poreskih obaveza.
(2) Zakonska hipoteka zasniva se danom uknjižbe u registru nepokretnosti i briše se nakon izmirenja isplaćenih poreskih obaveza.
(3) Poreska uprava ima pravo i obavezu da naplati poreske obaveze iz vrijednosti nepokretnosti na kojoj je uknjižena hipoteka podnošenjem nadležnom sudu prijedloga za izvršenje prodajom te nepokretnosti.
(4) Poreska uprava prikuplja, po službenoj dužnosti, sve relevantne informacije o postojanju imovine na kojoj se može uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka, dostavljanjem zahtjeva za dostavljanje podataka nadležnim organima i organizacijama koje vode javne registre o imovini poreskih obveznika, te vršenjem popisa imovine ako je to neophodno, u skladu sa ovim zakonom.
Opomena za plaćanje poreskih obaveza
Član 59
(1) Poreska uprava telefonskim putem ili elektronskom poštom obavještava poreskog obveznika ako u cijelosti ili djelimično nije prijavio ili nakon dospjelosti nije izmirio poresku obavezu, kao i o zakonskim posljedicama neplaćanja poreskih obaveza, te se o tome sačinjava službena zabilješka koja se ulaže u spis predmeta.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Poreska uprava može opomenu dostaviti poštom.
Poreska kamata
Član 60
(1) Na iznos poreske obaveze koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik dužan je da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03% dnevno, uključujući i obaveze za koje je odobreno odgađanje plaćanja u skladu sa odredbama posebnog zakona.
(2) Kamata se obračunava od narednog dana od dana dospijeća do dana izmirenja poreske obaveze, a na iznos preplate, od dana isteka roka za njen povrat.
(3) Poreska uprava je dužna da obračuna kamatu u svim aktima kojima se nalaže plaćanje poreskih obaveza i njihova prinudna naplata, uključujući i kamatu do konačnog roka uplate određenog rješenjem o odgađanju plaćanja dospjelih poreskih obaveza.
Pozitivna poreska kamata
Član 61
(1) U slučaju kada je Poreska uprava dužna da izvrši povrat preplaćene obaveze, obračunaće i platiti kamatu poreskom obvezniku u skladu sa članom 60. stav 1. ovog zakona za period od isteka 30 dana od predaje zahtjeva za povrat preplate do dana uplate povrata.
(2) Poreske uplate izvršene unaprijed, kao i obaveze koje obustavljaju poreski posrednici ne smatraju se plaćenim prije dana dospijeća obaveze za koju je plaćanje izvršeno.
(3) Preplata obaveze koja se koristi za plaćanje druge obaveze, smatra se da je vraćena na dan dospijeća one obaveze za čije plaćanje se koristi.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
2. Prinudna naplata poreskih obaveza
Pojam i pokretanje postupka prinudne naplate poreskih obaveza
Član 62
(1) Postupak prinudne naplate poreskih obaveza Poreska uprava pokreće po službenoj dužnosti, donošenjem rješenja o prinudnoj naplati, nakon isteka roka za plaćanje prijavljenih poreskih obaveza, ili roka za plaćanje iz izvršnog rješenja o utvrđivanju poreskih obaveza.
(2) Poreska uprava vrši prinudnu naplatu svih poreza i sporednih poreskih davanja za čiju naplatu je nadležna u smislu poreskih propisa, kao i prinudnu naplatu na osnovu izvršnog akta drugog organa ako je zakonom na osnovu kojeg je taj akt donesen propisano da Poreska uprava sprovodi postupak prinudne naplate.
(3) Protiv rješenja o prinudnoj naplati poreza može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.
(4) Žalbom na rješenje o prinudnoj naplati ne može se osporavati zakonitost akta koji se izvršava.
(5) Poreska uprava ne donosi rješenje o prinudnoj naplati ako je poreski obveznik podnio zahtjev za odgađanje plaćanja poreskog duga u skladu sa odredbama posebnog zakona, dok se ne odluči o tom zahtjevu.
(6) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim propisuje način i postupak sprovođenja prinudne naplate.
Prinudna naplata poreza ne predstavlja činidbu poreskog dužnika, nego je surogat za izostalu činidbu. Prinudnu naplatu sprovodi Poreska uprava kada poreska obaveza nije izmirena o dospjelosti, preciznije, po isteku roka od pet dana od dana prijema opomene za plaćanje poreza, koja se šalje poreskom obvezniku pošto je pao u docnju. Cilj prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja jeste unovčavanje predmeta izvršenja, kako bi se uplatom na odgovarajući uplatni račun javnih prihoda namirila poreska obaveza.
Poreska uprava počinje postupak prinudne naplate poreza, odnosno sporednih poreskih davanja donošenjem rješenja o prinudnoj naplati u kojem se navodi osnov poreskog duga i njegov preostali neplaćeni iznos iz opomene dostavljene poreskom obvezniku, s obračunatom kamatom od dana izdavanja opomene do dana donošenja rješenja. Inače, kamata će se i dalje obračunavati, sve do dana namirenja obaveze po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja. U rješenju se poreski obveznik, takođe, obavještava o svojim pravima u postupku prinudne naplate. Ako je, eventualno, poreski obveznik podnio zahtjev za odlaganje plaćanja poreza, i to u roku od pet dana od dana prijema opomene za plaćanje poreza. Poreska upravu neće donijeti rješenje o prinudnoj naplati poreza sve dok se ne odluči o tom zahtjevu. Rješenje o prinudnoj naplati poreza postaje izvršno danom dostavljanja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, koja, međutim, nema suspenzivno dejstvo.
Nalog o preduzimanju mjera prinudne naplate poreskih obaveza
Član 63
(1) Nalogom o preduzimanju mjera prinudne naplate Poreska uprava preduzima pojedine mjere i sredstva prinudne naplate koja su primjenjiva u konkretnom slučaju, sa naznakom na koji način se ili eventualno kojim redoslijedom se preduzimaju te mjere, vodeći računa o ekonomičnosti i efikasnosti postupka prinudne naplate.
(2) Poreska uprava dostavlja nalog o preduzimanju mjera prinudne naplate poreskom obvezniku i eventualno licu koje je dužno izvršiti predmetnu mjeru iz naloga.
(3) Protiv naloga o preduzimanju mjera prinudne naplate dozvoljen je prigovor u roku od osam dana od dana uručenja naloga poreskom obvezniku.
(4) Prigovorom se ne može osporavati zakonitost rješenja o prinudnoj naplati.
(5) O prigovoru iz stava 3. ovog člana odlučuje direktor Poreske uprave rješenjem.
Prekid postupka prinudne naplate poreskih obaveza
Član 64
(1) Postupak prinudne naplate prekida se u sljedećim slučajevima:
1) kada se nad poreskim obveznikom pokrene postupak restrukturiranja pred nadležnim sudom, stečajni ili likvidacioni postupak,
2) kada se rješenjem Poreske uprave konstatuje privremena nesolventnost poreskog obveznika,
3) podnošenjem potpunog zahtjeva za odgođeno plaćanje poreskih obaveza.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava donosi zaključak o prekidu postupka prinudne naplate.
(3) Nakon prestanka razloga za prekid postupka prinudne naplate iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava donosi zaključak kojim konstatuje da su prestali razlozi za prekid i da se postupak prinudne naplate nastavlja, a u slučaju da je došlo do brisanja poreskog obveznika iz registra, postupak prinudne naplate se obustavlja.
Postupak prinudne naplate prekida se zaključkom:
1. ako Poreska uprava, pošto rješenjem konstatuje da je poreski dužnik privremeno nesolventan, zato što nema imovinu iz koje se poreski dug prinudnom naplatom može namiriti, odnosno zato što mu je imovina koja se predaje Republicic po vrijednosti manja od poreskog duga, pokrene stečajni postupak protiv poreskog dužnika, pravnog lica, odnosno preduzetnika
2. ako Poreska uprava naknadno odobri odlaganje plaćanja poreza
3. ako se utvrdi postojanje greške kod obračuna poreske obaveze koja ima za rezultat znatno niži porez, do ispravke utvrđivanja
4. ako je postupak prinudne naplate započet prije konačnosti poreskog rješenjea o utvrđivanju poreza, a drugostepeni poreski organ, u skladu sa odredbama Zakona donese zaključak o odlaganju izvršenja do konačnosti tog rješenja
5. ako se postupak po žalbi na poresko rješenje o utvrđivanju poreza ne okonča u roku od 50 dana od dana predaje žalbe, odnosno ako se u slučaju poništenja prvostepenog rješenja i vraćanja predmeta prvostepenom organu na ponovni postupak, taj ponovni postupak ne okonča u roku od 20 dana od dana prijema drugostepenog rješenja o poništenju prvostepenog rješenja i vraćanju predmeta prvostepenom organu na ponovni postupak, dok se poreskom dužniku ne dostavi rješenje po žalbi, odnosno dok prvostepeni organ ne postupi po nalogu drugostepenog organa.
Obustavljanje postupka prinudne naplate poreskih obaveza
Član 65
(1) Postupak prinudne naplate obustavlja se ako:
1) rješenje za plaćanje poreza koje se prinudno izvršava ili rješenje o prinudnoj naplati budu poništeni, ili rješenje za plaćanje poreza bude zamijenjeno novim rješenjem,
2) poreski obveznik naknadno plati dugovanu obavezu, uključujući nastale troškove u skladu sa ovim zakonom,
3) se poreskom obvezniku odobri odgođeno plaćanje poreskog duga ili se odobri pretvaranje poreskog duga u vlasnički udio u skladu sa odredbama posebnog zakona,
4) se poreskom obvezniku odobri odgođeno plaćanje poreskih obaveza od organa nadležnog za utvrđivanje tih obaveza.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava donosi zaključak o obustavi postupka prinudne naplate.
Postupak prinudne naplate obustavlja se rješenjem:
1. ako je poreska obaveza poništena, na primjer drugostepenim rješenjem po žalbi, po osnovu ponavljanja postupka, u upravnom sporu i slično
2. ako poreski dužnik naknadno plati dugovanu poresku obavezu, uključujući nastale troškove i posebnu jednokratnu taksu od 5% od iznosa dospjelih, a neplaćenih poreza.
U slučaju obustave postupka prestaje založno pravo Republike, mjere unovčavanje se ukidaju, a zaplijenjena imovina vraća poreskom dužniku.
Izuzeće zbog neisplativosti
Član 66
(1) Prinudna naplata se ne vrši ako su troškovi prinudne naplate veći od poreskog duga koji se naplaćuje.
(2) Prinudna naplata se vrši u onoj mjeri koja je potrebna za namirenje cjelokupnog iznosa poreske obaveze.
Prilikom sprovođenja postupka prinudne naplate Poreska uprava vodi računa o ekonomičnosti postupka. U tom smislu, postupak prinudne naplate neće ni da bude pokrenut ako je očigledno da poreski obveznik nema imovinu iz koje može da se izvrši naplata, što, međutim, ne isključuje mogućnost da se poreski dug prinudno naplati od drugih poreskih dužnika. Sem toga, naplata se ne vrši iz predmeta prinudne naplate ukoliko su troškovi prinudne naplate veći od vrijednosti predmeta prinudne naplate. Prinudna naplata se sprovodi u onoj mjeri u kojoj pokriva troškove prinudne naplate i poreski dug, uključujući novčanu kaznu i kamatu, čim obezbijedi taj iznos, prinudna naplata se rješenjem obustavlja. U izvršavanju prinudne naplate Poreska uprava je obavezna da poštuje dostojanstvo poreskog dužnika.
Izuzeće predmeta u prinudnoj naplati poreskih obaveza
Član 67
Predmet prinudne naplate ne mogu biti stvari i primanja fizičkih lica izuzeti od izvršenja u skladu sa propisom kojim se uređuje izvršni postupak.
Troškovi postupka prinudne naplate poreskih obaveza
Član 68
(1) Troškovi prinudne naplate padaju na teret poreskog obveznika i utvrđuju se u visini od 5% od iznosa poreske obaveze koja se u postupku naplaćuje, ali ne manje od 50 KM.
(2) Ako poreski obveznik plati poresku obavezu nakon pokretanja postupka prinudne naplate, ne oslobađa se plaćanja troškova prinudne naplate iz stava 1. ovog člana.
(3) Troškovi prinudne naplate uplaćuju se na račun prinudne naplate koji vodi Poreska uprava.
Sredstva i predmeti prinudne naplate poreskih obaveza
Član 69
(1) Prinudna naplata poreskih obaveza sprovodi se protiv poreskog obveznika na sljedećim predmetima, odnosno sredstvima izvršenja:
1) na novčanim sredstvima - gotovini - pljenidbom, odnosno oduzimanjem od poreskog obveznika novčanih sredstava - gotovine,
2) na novčanim sredstvima - na računima - prenosom novčanih sredstava sa računa poreskog obveznika na račun prinudne naplate i obavezivanjem banke kod koje se vode računi poreskog obveznika da taj prenos izvrši,
3) na novčanim potraživanjima poreskog obveznika, uključujući i potraživanje plate, penzije i drugog ličnog primanja - određivanjem prenosa novčanog potraživanja poreskog obveznika od njegovog dužnika i obavezivanjem obveznikovog dužnika da preneseno potraživanje uplati na račun prinudne naplate,
4) na hartijama od vrijednosti - pljenidbom hartija od vrijednosti, te obavezivanjem institucije koja njima upravlja da ih proda pod najboljim uslovima na tržištu i da iznos ostvaren prodajom, po odbitku provizije i troškova prodaje, uplati na račun prinudne naplate,
5) na svim pokretnim stvarima poreskog obveznika - pljenidbom, odnosno oduzimanjem od poreskog obveznika pokretnih stvari i njihovom prodajom, odnosno prenosom prava svojine na Republiku,
6) na nenovčanim potraživanjima poreskog obveznika (potraživanje robe, opreme, drugih pokretnih stvari) - određivanjem prenosa nenovčanog potraživanja poreskog obveznika od njegovog dužnika i obavezivanjem obveznikovog dužnika da preneseno potraživanje ispuni Poreskoj upravi, odnosno da potraživanu robu i druge stvari isporuči donosiocu rješenja o prenosu potraživanja,
7) na nepokretnostima - uknjižbom založnog prava (hipoteke) na nepokretnostima poreskog obveznika, podnošenjem nadležnom sudu prijedloga za izvršenje prodajom nepokretnosti i uplatom novčanog iznosa dobijenog prodajom nepokretnosti na odgovarajući račun prinudne naplate,
8) na drugim imovinskim pravima poreskog obveznika - pljenidbom i unovčenjem.
(2) U slučaju da dužnik poreskog obveznika ne uplati na račun prinudne naplate novčano potraživanje za koje je određen prenos iz stava 1. tačka 3) ovog člana, a isplati ga poreskom obvezniku, Poreska uprava rješenjem određuje prinudnu naplatu poreskih obaveza iz imovine dužnika poreskog obveznika u visini prenesenog potraživanja.
(3) Vlada donosi uredbu kojom propisuje raspodjelu i namjenu sredstava ostvarenih od troškova prinudne naplate.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Prinudno izvršenje preplaćenih poreskih obaveza
Član 70
(1) Poreska uprava je ovlašćena i za prinudno izvršenje rješenja o odobravanju povrata preplate poreskom obvezniku, kada poreski povjerilac, odnosno korisnik javnih prihoda koji je dužan da iz svojih sredstava izvrši povrat preplate ne postupi po izvršnom rješenju Poreske uprave o odobravanju povrata preplate.
(2) Izvršenje iz stava 1. ovog člana sprovodi se na novčanim sredstvima obveznika povrata preplate na računu kod banke, prenosom odgovarajućeg iznosa na račun poreskog obveznika kome je odobren povrat preplate obaveze i obavezivanjem banke da taj prenos izvrši.
Pravo trećeg lica u postupku prinudne naplate poreskih obaveza
Član 71
(1) Treće lice koje tvrdi da ima pravo svojine, ili založno pravo na svim ili pojedinim zaplijenjenim pokretnim stvarima, može podnijeti Poreskoj upravi zahtjev da se te stvari izuzmu iz predmeta prinudne naplate.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, treće lice je dužno da priloži i dokaze o svom pravu na stvarima za koje traži da se izuzmu iz predmeta prinudne naplate.
(3) Zahtjev iz stava 1. ovog člana treće lice može podnijeti do dana prodaje stvari na koje se potraživanje trećeg lica odnosi.
(4) Prodaja ili prenos stvari na imovinu Republike, u slučaju iz stava 1. ovog člana, odgađa se do okončanja postupka po zahtjevu za njihovo izuzimanje iz predmeta prinudne naplate.
Popis pokretnih stvari
Član 72
(1) Poreski izvršilac ovlašćen je da radi popisivanja pokretnih stvari s ciljem njihove zapljene, uđe na zemljište i u prostorije u kojima poreski obveznik obavlja svoju poslovnu djelatnost.
(2) Poreski izvršilac ima obavezu da prilikom ulaska na zemljište, ili u poslovne prostorije poreskog obveznika pokaže legitimaciju, i poreskom obvezniku da na uvid akt kojim se nalaže vršenje popisa pokretnih stvari i njihova zapljena.
(3) Ako poreski obveznik ne dozvoli poreskom izvršiocu da uđe u stan, ili drugu prostoriju radi vršenja popisa, procjene i zapljene pokretnih stvari koje se nalaze u stanu ili drugoj prostoriji, Poreska uprava će zatražiti asistenciju ovlašćenih policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.
(4) Uz zahtjev iz stava 3. ovog člana prilaže se izvršno rješenje Poreske uprave iz čl. 51. i 62. ovog zakona.
(5) Popis pokretnih stvari iz stava 1. ovog člana sprovodi se u prisustvu dva punoljetna svjedoka.
(6) Prednost u popisu i pljenidbi imaju stvari koje se prema ocjeni poreskog izvršioca najlakše mogu unovčiti.
Procjena pokretnih stvari
Član 73
(1) Procjenu popisanih stvari vrši poreski izvršilac tokom popisa.
(2) Poreska uprava može odrediti drugo stručno lice kao procjenitelja ili pribaviti izvještaj o cijeni stvari od stručnih institucija ili organizacija.
(3) Popisana pokretna stvar oduzima se od poreskog obveznika u trenutku popisa.
(4) O izvršenom popisu, zapljeni i procjeni sačinjava se zapisnik.
(5) Zapisnik iz stava 4. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku.
(6) Na zapisnik iz stava 4. ovog člana poreski obveznik može izjaviti prigovor direktoru Poreske uprave u roku od tri dana od dana dostavljanja zapisnika.
(7) Postupak prinudne naplate odgađa se do donošenja rješenja po prigovoru.
(8) Žalba protiv rješenja iz stava 7. ovog člana ne odgađa njegovo izvršenje.
(9) Zapljena pokretnih stvari može se vršiti uz asistenciju ovlašćenih policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Prodaja pokretnih stvari radi naplate poreskih obaveza
Član 74
(1) Pokretne stvari prodaju se usmenim javnim nadmetanjem (u daljem tekstu: licitacija), u kojem učestvuju najmanje dva ponuđača, a u slučajevima predviđenim ovim zakonom, neposrednom pogodbom između kupca i Poreske uprave, o čemu se donosi zaključak.
(2) Pokretne stvari prodaju se u viđenom stanju.
(3) Ako je pokretna stvar podložna kvarenju ili ako njeno čuvanje iziskuje velike troškove, Poreska uprava tu stvar prodaje neposrednom pogodbom, bez odgađanja, po cijeni koja ne može biti niža od jedne trećine procijenjene vrijednosti pokretne stvari.
(4) Oglašavanje prodaje zaplijenjenih pokretnih stvari vrši se najkasnije u roku od tri dana od dana izvršene procjene njihove vrijednosti najmanje u jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji cijele Republike, i na internet stranici Poreske uprave.
(5) Poreski obveznik, lica zaposlena u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica ne mogu biti kupci stvari iz stava 1. ovog člana.
Licitaciona cijena
Član 75
(1) Na prvoj licitaciji, pokretna stvar se ne može prodati po cijeni nižoj od 75% procijenjene vrijednosti, a početna cijena je u visini procijenjene vrijednosti imovine.
(2) U slučaju da se pokretna stvar ne proda na prvoj licitaciji, određuje se i zakazuje druga, najkasnije u roku od osam dana od dana održavanja prve licitacije.
(3) Na drugoj licitaciji pokretna stvar se ne može prodati po cijeni nižoj od 50% utvrđene procijenjene vrijednosti.
(4) Ako pokretna stvar ne bude prodata i na drugoj licitaciji, određuje se treća licitacija, najkasnije u roku od osam dana od dana održavanja druge licitacije.
(5) Na trećoj licitaciji pokretna stvar ne može se prodati po cijeni nižoj od jedne trećine procijenjene vrijednosti pokretne stvari.
Prenos nakon prodaje pokretnih stvari
Član 76
(1) Nakon prodaje zaplijenjenih stvari, Poreska uprava kupcu, poslije izvršene uplate iznosa za koji mu je pokretna stvar prodata, izdaje potvrdu o prodaji stvari kojim se kupcu potvrđuje da je na njega preneseno pravo svojine i da je pravni osnov sticanja prava svojine kupovina stvari u postupku prinudne naplate poreza.
(2) Postupak prodaje zaplijenjenih stvari prekida se kada postignuta cijena dostigne visinu dugovane poreske obaveze, a preostale stvari vraćaju se poreskom obvezniku.
(3) Ako prodaja zaplijenjenih stvari nije uspjela posredstvom licitacije, kao i neposrednom pogodbom, stvari se rješenjem Poreske uprave prenose u svojinu Republike.
(4) O održanim licitacijama i o prodaji zaplijenjenih stvari neposrednom pogodbom sačinjava se zapisnik.
Prenos stvari na Republiku
Prenos stvari na Republiku Srpsku
Član 77
U slučaju prenosa pokretnih stvari u svojinu Republike u svrhu izmirenja poreskih obaveza, poreska obaveza koja je bila predmet prinudne naplate smatra se izmirenom u iznosu od jedne trećine od procijenjene vrijednosti stvari.
Nesolventnost poreskog obveznika
Član 78
(1) Kada se u postupku prinudne naplate utvrdi da poreski obveznik nema imovinu iz koje se poreski dug prinudnom naplatom može namiriti, odnosno da mu je imovina koja se predaje Republici po vrijednosti manja od poreskog duga, Poreska uprava rješenjem konstatuje njegovu privremenu nesolventnost.
(2) Nesolventnost iz stava 1. ovog člana podliježe reviziji najmanje jednom godišnje.
(3) Ako poreski obveznik naknadno postane solventan, Poreska uprava ukida rješenje o proglašenoj nesolventnosti i nastavlja postupak prinudne naplate.
(4) Konstatovanje privremene nesolventnosti poreskog obveznika ne sprečava Poresku upravu da sprovodi mjere prinudne naplate protiv drugih odgovornih lica.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Poreskog prava
Advokatska kancelarija Topić Banja Luka zastupa klijente u sporovima u kojima su predmet mjenice, mjenične izjave, bankovne garancije, ugovorne kazne i drugi oblici pismenih garancija za novčana potraživanja.
Vodimo sve postupke pred poreskim organima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u pitanjima:
-
poreza na dobit
-
poreza na dohodak
-
poreza na imovinu
-
poreza na dodatnu vrijednost
-
akciza
-
carina i drugih poreza.
Za potrebe svojih klijenata Advokatska kancelarija Topić Banjaluka sačinjava i priprema dokumentaciju u postupku pripajanja ili spajanja privrednih društava, promjene oblika, smanjenje ili povećanje osnovnog kapitala.
Takođe, pružamo usluge pokretanja likvidacionog ili stečajnog postupka, usluge zastupanja u tim postupcima, prijavu potraživanja u skladu sa zakonima o likvidacionom i stečajnom postupku.
Advokatska kancelarija Topić Banja Luka ima dugogodišnje iskustvo u savjetovanju i zastupanju domaćih i stranih banaka, finansijskih institucija, osiguravajućih društava i drugih domaćih i stranih pravnih lica prilikom formiranja bankarskih institucija, osiguravajučih društava ili registracije privrednog društva na teritoriji BiH.
U pravnim poslovima sa domaćim i stranim bankama Advokatska kancelarija Topić Banja Luka, posjeduje dugogodišnje i bogato iskustvo.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
U slučajevima stranih ulaganja Advokatska kancelarija Topić Banja Luka savjetuje svoje klijente prilikom pripreme i izvođenja raznovrsnih koncesionih projekata u pogledu zakonske regulative, koncesionih naknada, poreskih opterećenja kao i svih drugih ekonomskih i pravnih pitanja koja su regulisana propisima entiteta i države BiH.
Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
Glava IX
Drugi načini prestanka poreskih obaveza
Zastarjelost utvrđivanja poreskih obaveza
Član 79
(1) Utvrđivanje poreske obaveze, rješenjem Poreske uprave, može se izvršiti u roku od pet godina od dana podnošenja poreske prijave, odnosno od dana dospijeća poreske obaveze, računajući od dana koji je kasnije nastupio.
(2) Rok iz stava 1. ovog člana prekida se danom otpočinjanja postupka utvrđivanja poreske obaveze i traje neprekidno, bez obzira na dužinu trajanja upravnog postupka, upravnog spora ili drugih postupaka čiji ishod može biti ponavljanje prvostepenog postupka utvrđivanja poreske obaveze rješenjem Poreske uprave.
(3) Zahtjev za uračunavanje preplate obaveze u ispunjenje buduće obaveze ili za povrat preplaćene obaveze može se podnijeti u roku od tri godine od dana prijema obavještenja o preplati poreskih obaveza.
(4) Za utvrđivanje činjenica u poreskom postupku koje su relevantne za utvrđivanje obaveze ne primjenjuju se rokovi zastarjelosti.
Kod zastarjelosti se podrazumijeva prestanak nekog prava zbog njegovog nevršenja u zakonom određenom periodu, Zakon uređuje nastupanje zastarjelosti prava: Poreske uprave na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja, Poreske uprave na pokretanje prekršajnog postupka, poreskog obveznika na povraćaj poreza i sporednih poreskih davanja i Poreske uprave na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja. Pravo Poreske uprave na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja i na pokretanje prekršajnog postupka, kao i pravo poreskog obveznika na povraćaj i refakciju poreza i sporednih poreskih davanja, zastarijevaju za pet godina od dana kada je zastarjelost počela da teče. Zastarjelost prava na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine u kojoj je trebalo utvrditi porez, odnosno sporedno poresko davanje. Zastarjelost prava na pokretanje prekršajnog postupka počinje da teče od prvog dana naredne goidne od godine u kojoj je učinjen prekršaj. Zastarjelost prava na povraćaj i refakciju poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na povraćaj, odnosno refakciju.
Zastarjelost prema trećim licima i zastarjelost povrata preplate
Član 80
Rok zastarjelosti iz člana 79. stav. 1. ovog zakona primjenjuje se i na lica koja su odgovorna za obaveze poreskog obveznika, a rok iz stava 3. istog člana na obveznika povrata preplate poreskih obaveza.
Zastarjelost naplate poreskih obaveza
Član 81
(1) Utvrđena obaveza može se naplatiti prinudno ili sudskim putem u roku od deset godina od dana izvršnosti prijavljene poreske obaveze, odnosno od dana pravosnažnosti rješenja o plaćanju poreskih obaveza.
(2) Izuzetno od rokova zastarjelosti propisanih ovim zakonom, pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu glavnog duga po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijeva.
Uračunavanje vremena prethodnika
Član 82
U vrijeme zastarjelosti računa se i vrijeme koje je proteklo u korist prethodnika poreskog obveznika, odnosno prethodnika lica odgovornog za obaveze poreskog obveznika ili prethodnika obveznika povrata poreske obaveze.
Utvrđivanje zastarjelosti poreskih obaveza po službenoj dužnosti
Član 83
(1) Službena lica koja vode prvostepeni i drugostepeni poreski postupak dužna su da po službenoj dužnosti paze na zastarijevanje.
(2) U slučaju da se utvrdi da je nastupila zastarjelost određenih obaveza, Poreska uprava te obaveze otpisuje u cijelosti.
Obavještenje o preplati poreskih obaveza
Član 84
(1) Poreskog obveznika koji je preplatio svoju obavezu, Poreska uprava obavještava o preplati najkasnije u roku od 30 dana od dana uplate iznosa poreza koji predstavlja preplatu.
(2) U obavještenju se navodi ukupan iznos preplate, iznos preplate kojim se može izmiriti druga obaveza i iznos preplate kojim se može izmiriti buduća obaveza, ili preplaćeni iznos vratiti obvezniku.
Automatsko izmirenje iznosom preplate
Član 85
(1) U slučaju da se utvrdi da postoje druge dospjele a neizmirene obaveze poreskog obveznika, iznosom preplate se automatski izmiruju njegove druge dospjele obaveze, a poreski obveznik se o toj činjenici obavještava.
(2) Druga obaveza koja je izmirena iznosom preplate u skladu sa stavom 1. ovog člana, smatra se plaćenom na dan uplate koja je rezultirala preplatom.
(3) Ako je druga poreska obaveza veća od iznosa preplate, onda se namirenje te poreske obaveze vrši na način propisan članom 56. ovog zakona.
Povrat preplaćenog iznosa poreskih obaveza
Član 86
(1) Ako je iznos preplate kojim se izmiruje druga obaveza poreskog obveznika veći od te obaveze, a obveznik nema druge dospjele obaveze, može iskoristiti razliku preplate za izmirivanje budućih obaveza ili će se izvršiti povrat razlike preplate.
(2) O zahtjevu za povrat preplate u smislu stava 1. ovog člana Poreska uprava je dužna da odluči u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.