Tok parničnog postupka - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Odvijajući se radnjama procesnih subjekata, parnični postupak prolazi kroz više faza. Prva ima pripremni karakter. njen cilj je, prvo, da se na samom početku parnice raspravi eventualno pitanje postojanja procesnih pretpostavki. Osim toga sud treba, u ovoj fazi da iz navoda stranaka sazna za sporna pitanja od kojih zavisi meritorna odluka, tako da u sljedećoj fazi može odmah pristupiti njihovom raspravljanju. Druga faza je glavna rasprava, koja se odvija na jednom ili više ročišta. To je centralni, glavni dio parničnog postupka, koji ima za svrhu da pruži podlogu za odlučivanje.
Zakon o parničnom postupku
("Sl. glasnik RS", br. 58/2003, 85/2003, 74/2005, 63/2007, 105/2008 - odluka US, 45/2009 - odluka US, 49/2009, 61/2013, 109/2021 - odluka US i 27/2024)
Dio drugi
Tok postupka
Glava III
TUŽBA
1. Tužba i njena sadržina
Član 53
Parnični postupak pokreće se tužbom.
Tužba mora da sadrži:
1) određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja (tužbeni zahtjev),
2) činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,
3) dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice,
4) naznačenje vrijednosti spora i
5) druge podatke koje u skladu sa odredbom člana 334. ovog zakona mora da ima svaki podnesak.
Ako je tužilac u tužbi naveo pravni osnov, sud nije vezan za njega.
2. Tužba za utvrđenje
Član 54
Tužilac može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, povredu prava ličnosti ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.
Ovakva tužba može se podići kad je to posebnim propisima predviđeno ili kad tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa.
Tužba za utvrđivanje može se podnijeti radi utvrđivanja postojanja, odnosno nepostojanja činjenice, ako je to predviđeno posebnim zakonom ili drugim propisom.
Tužba za utvrđivanje povreda prava ličnosti može se podnijeti bez obzira na to da li je postavljen zahtjev za naknadu štete ili drugi zahtjev, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je u toku parnice postao sporan, tužilac može pored postojećeg zahtjeva istaći i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev.
Isticanje zahtjeva u smislu odredbe stava 5. ovog člana neće se smatrati kao preinačenje tužbe.
3. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi
Član 55
U jednoj tužbi tužilac može istaći više zahtjeva protiv istog tuženog kad su svi zahtjevi povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom.
Ako zahtjevi nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom, oni se mogu istaći u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomičnosti postupka.
Ako sud, u slučaju iz stava 2. ovog člana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomičnosti postupka, najdocnije na pripremnom ročištu donijeće rješenje o razdvajanju postupaka.
Tužilac može dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj vezi istaći u jednoj tužbi, i tražiti da sud usvoji sljedeći od tih zahtjeva ako nađe da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan.
Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog člana istaći u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka.
4. Preinačenje tužbe
Član 56
Preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanja drugog zahtjeva uz postojeći.
Ako tužilac preinačuje tužbu zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, tako da iz istog činjeničnog osnova zahtijeva drugi predmet ili novčanu sumu, tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti.
Tužba nije preinačena ako je tužilac promijenio pravni osnov tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.
Član 57
Tužilac može preinačiti tužbu najdocnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka glavne rasprave ako pripremno ročište nije održano.
Poslije održavanja pripremnog ročišta, a najdocnije do zaključenja glavne rasprave, sud može dozvoliti prinačenje tužbe samo ako ocijeni da preinačenje nije usmjereno na odugovlačenje postupka i ako tuženi pristane na preinačenje.
Smatraće se da postoji pristanak tuženog na preinačenje tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinačenju.
Sud će, u slučaju iz stava 2. ovog člana, dozvoliti prinačenje tužbe i kad se tuženi protivi preinačenju ako su ispunjeni svi sljedeći uslovi:
1) tužilac bez svoje krivice nije mogao tužbu preinačiti ranije,
2) tuženi je u mogućnosti da raspravlja po preinačenoj tužbi bez odlaganja glavne rasprave.
Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba.
Član 58
Tužilac može, do zaključenja glavne rasprave, svoju tužbu preinačiti i tako što će umjesto prvobitno tuženog tužiti drugo lice.
Za preinačenje tužbe u smislu stava 1. ovog člana potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu namjesto prvobitnog tuženog. Ako se prvobitni tuženi već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog tuženog mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
5. Povlačenje tužbe
Član 59
Tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog prije nego što tužba bude dostavljena tuženom. Tužba se može povući i poslije dostavljanja tuženom, sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku od osam dana od dana obavještenja o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatraće se da je pristao na povlačenje.
Tužba se uz izričiti pristanak tuženog može povući i nakon zaključenja glavne rasprave do pravosnažnosti odluke kojom se postupak pred prvostepenim sudom dovršava. U tom slučaju tuženi svoj zahtjev za naknadu troškova postupka mora postaviti najkasnije u svojoj saglasnosti za povlačenje tužbe.
Ako u slučaju iz stava 2. ovog člana dođe do povlačenja tužbe prije nego što je prvostepeni sud donio odluku, odnosno prije nego što je ona povodom žalbe dostavljena drugostepenom sudu, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi da je tužba povučena, odnosno rješenjem utvrditi da je tužba povučena i da je presuda bez pravnog dejstva. Istim će rješenjem sud odlučiti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka.
Ako dođe do povlačenja tužbe pred prvostepenim sudom nakon donošenja prvostepene odluke, dok je postupak povodom žalbe u toku pred drugostepenim sudom, prvostepeni sud će odmah obavijestiti drugostepeni sud da je tužba povučena.
Ako do povlačenja tužbe dođe nakon što je predmet dostavljen drugostepenom sudu, drugostepeni sud će, ako prije toga nije odlučio povodom žalbe, rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da je tužba povučena. Istim rješenjem sud će odlučiti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka.
Podnesak kojim se u slučaju iz stava 2. ovog člana povlači tužba podnosi se prvostepenom sudu, koji može, ako ocijeni da je to potrebno, održati ročište sa strankama radi provjere da li su ispunjeni uslovi za povlačenje tužbe.
Tužilac može svoju tužbu povući i na raspravi pred drugostepenim sudom.
Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i može se ponovo podnijeti.
6. Postojanje parnice
Član 60
Parnica počinje da teče dostavljanjem tužbe tuženom.
U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica počinje da teče od časa kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka.
Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti.
Ako među istim strankama već teče druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dužne obavijestiti sud.
Sud će u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li već teče druga parnica o istom zahtjevu među istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.
Član 61
Ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kome teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši.
Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome teče parnica može stupiti u parnicu namjesto tužioca, odnosno tuženog samo ako na to pristanu obje stranke.
6a. Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja
Član 61a
Ako u postupku pred prvostepenim sudom u većem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav prema spornom pravnom pitanju koje je od značaja za odlučivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, prvostepeni sud će, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke, zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud) radi rješavanja spornog pravnog pitanja.
Sud koji je pokrenuo postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja dužan je da zastane sa postupkom dok se ne okonča postupak pred Vrhovnim sudom.
Član 61b
Zahtjev iz člana 61a. stav 1. ovog zakona treba da sadrži kratak prikaz utvrđenog stanja stvari u konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom pitanju i razloge zbog kojih se sud obraća sa zahtjevom za rješavanje spornog pravnog pitanja. Sud će uz zahtjev priložiti i sopstveno tumačenje spornog pravnog pitanja. Zahtjev se ne dostavlja strankama na izjašnjavanje.
Ako stranka predloži pokretanje postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja, a protivna stranka nije bila u mogućnosti da se izjasni o prijedlogu, sud će dostaviti prijedlog toj stranci na izjašnjenje u roku od osam dana od dana dostavljanja prijedloga.
Prvostepeni sud je dužan da, uz zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja, dostavi predmet Vrhovnom sudu.
Član 61v
Vrhovni sud će odbaciti nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja.
Zahtjev iz stava 1. ovog člana je nedozvoljen, ako je o takvom zahtjevu Vrhovni sud već donio odluku.
Član 61g
Vrhovni sud rješava sporno pravno pitanje po pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova.
Vrhovni sud će odbiti da riješi sporno pravno pitanje ako ono nije od značaja za odlučivanje u većem broju predmeta, u postupku pred prvostepenim sudom.
Vrhovni sud je dužan da riješi sporno pravno pitanje u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.
Član 61d
U odluci povodom zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja Vrhovni sud iznosi razloge kojima obrazlaže zauzeto pravno shvatanje.
Odluka iz stava 1. ovog člana dostavlja se sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje na internet stranici Vrhovnog suda ili na drugi pogodan način.
Član 61đ
Ako je Vrhovni sud riješio sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se postavlja isto sporno pravno pitanje nemaju pravo da traže njegovo rješavanje u parnici koja je u toku.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka usluge iz oblasti Stvarnog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka svojim klijentima nudi usluge zastupanja pred nadležnim sudovima u širokom spektru oblasti stvarnog prava.
Između ostalog, zastupamo naše klijente u
-
postupcima i pravnim radnjama kojima stiču ili prometuju pokretnom ili nepokretnom imovinom
-
pružamo pravnu pomoć i vodimo postupke kod uknjižbe, promjene vlasnika, fizičke diobe suvlasništva
-
kao i postupke vezane za dobijanje građevinskih i urbanističkih dozvola i saglasnosti i
-
u postupcima legalizacije objekata.
Za potrebe svojih klijenata Advokatska kancelarija Topić Banjaluka sačinjava i priprema dokumentaciju za izradu svih vrsta ugovora stvarnog prava, kao i zastupanje u svim postupcima koji proizilaze iz obaveza zasnovanih na osnovu ugovora. Našim klijentima pružamo savjete i usluge u postupcima radi zaštite prava svojine, služnosti, zaloge, državine kao i u drugim postupcima iz oblasti stvarnog prava.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka zastupa klijente u sporovima iz oblasti stvarnog prava, pružamo pravne savjete i zastupanje pred nadležnim sudovima ili organima uprave kao što je zastupanje pred Republičkom upravom za imovinsko-pravne poslove, zemljišnoknjižni postupak, postupak pred katastrom, postupak izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanju prava na njima, postupak eksproprijacije, uzurpacije, postupak promjene prava upisa posjednika odnosno vlasnika, postupak cijepanja parcela, ispravke pogrešnih upisa posjednika ili vlasnika, vađenje potrebne dokumentacije za klijente kao što su posjedovni listovi, identifikacije, kopije katastarskih planova, utvrđivanje prava vlasništva, odricanje od prava vlasništva, zamjena nekretnina, postupak vraćanja u posjed nekretnina, usaglašavanje površina i tome slično.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka ima dugogodišnje iskustvo u oblasti stvarnog prava u različitim postupcima, kao što su tužbe radi utvrđivanja prava vlasništva, zastupanje pred nadležnim organima kod prava građenja, u postupcima kod prava stvarne i lične služnosti, zaštita prava na posjed, zatim u postupcima kod uređenja međa, kao i ostalim upravnim, parničnim, vanparničnim i izvršnim postupcima iz oblasti stvarnog prava.
Glava IV
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
1. Opšte odredbe
Član 62
Sud odmah po prijemu tužbe počinje pripreme za glavnu raspravu.
Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavljanje tužbe tuženom na obavezni odgovor, održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne rasprave.
Član 63
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upućivati podneske u kojima će navesti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice.
Član 64
Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu sa odredbama ovog zakona.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.
Član 65
Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti na zapisnik poravnanje stranaka.
2. Prethodno ispitivanje tužbe i dostavljanje tužbe
Član 66
Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili da ne sadrži elemente propisane odredbom člana 53. ovog zakona (nepotpuna tužba), ili da postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužioca ili tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlašćenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlašćenje potrebno, sud će radi otklanjanja ovih nedostataka preduzeti potrebne radnje predviđene odredbama čl. 295. i 336. ovog zakona.
Član 67
Po prethodnom ispitivanju tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje ako utvrdi:
1) da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost;
2) da je tužba podnijeta neblagovremeno, ako je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe;
3) da o istom zahtjevu već teče parnica;
4) da je stvar pravosnažno presuđena;
5) da je o predmetu spora sklopljeno sudsko poravnanje;
6) da se tužilac pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva;
7) da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za utvrđenje ili
8) da tužilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz člana 66. ovog zakona.
Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi:
1) da nije mjesno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu ili
2) da nije stvarno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu.
Član 68
Ako smatra da nema dovoljno činjenica za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tužbe, sud će o ovom pitanju odluku donijeti naknadno, čim bude raspolagao sa dovoljno činjenica.
Član 69
Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu.
3. Odgovor na tužbu
a) Odgovor na tužbu i njena sadržina
Član 70
Po prijemu tužbe sa prilozima tuženi je dužan da, najdocnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeni odgovor na tužbu.
Prilikom dostavljanja tužbe tuženom, sud će poučiti tuženog o obavezi iz stava 1. ovog člana, o tome šta treba da sadrži odgovor na tužbu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu u određenom roku.
Član 71
U odgovoru na tužbu, tuženi će istaći moguće procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu sa odredbama člana 334. ovog zakona, mora imati svaki podnesak.
Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržati i razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, činjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice.
Član 72
Kad je u ovom zakonu predviđeno da stranka može staviti određeni prigovor ili prijedlog ili preduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog može se staviti dok sud ne primi odgovor na tužbu.
Član 73
Kad utvrdi da je odgovor na tužbu nerazumljiv ili nepotpun, sud će radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu sa odredbom člana 336. ovog zakona.
Ukoliko odgovor na tužbu bude odbačen ili povučen u skladu sa odredbama člana 336. stav 3. ovog zakona, smatraće se da tuženi nije odgovorio na tužbu.
b) Protivtužba i odgovor na protivtužbu
Član 74
Tuženi može u odgovoru na tužbu, a najdocnije na pripremnom ročištu da podnese protivtužbu, ako je zahtjev protivtužbe u vezi sa tužbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtužbom traži utvrđenje nekog prava ili pravnog odnosa od čijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimično odluka o tužbenom zahtjevu.
Poslije održavanja pripremnog ročišta, protivtužba se može podnijeti samo ako tuženi na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtužbe nije usmjereno na odugovlačenje postupka.
Odredbe ovog zakona o tužbi i odgovoru na tužbu shodno se primjenjuju i na protivtužbu i odgovor na protivtužbu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
4. Pripremno ročište
a) Opšte odredbe
Član 75
Po prijemu odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.
Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište po isteku roka za podnošenje odgovora na tužbu.
Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Pripremno ročište održaće se, po pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.
Član 76
Održavanje pripremnog ročišta je obavezno, osim u slučaju kada sud poslije ispitivanja tužbe i odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nema spornih činjenica ili da zbog jednostavnosti spora održavanje pripremnog ročišta nije potrebno.
Član 77
U pozivu za pripremno ročište sud će obavijestiti stranke o posljedicama izostanka sa pripremnog ročišta, kao i o tome da su dužne najdocnije na pripremnom ročištu da iznesu sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te da na pripremno ročište donesu sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.
Član 78
Pripremno ročište počinje tako što tužilac ukratko izlaže tužbu, a zatim tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu.
Kad je potrebno, sud će zatražiti od stranaka razjašnjenje u vezi sa njihovim navodima ili prijedlozima.
Član 78a
Ako stranka ili njen zakonski zastupnik nije u stanju da se jasno i određeno izjasni o predmetu raspravljanja, a nema punomoćnika, sud će upozoriti na potrebu da uzme punomoćnika.
Član 79
Poslije izlaganja tužbe i odgovora na tužbu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka. O ovim pitanjima se mogu na pripremnom ročištu izvoditi dokazi kad je to potrebno.
Sud će po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, postupiti po odredbama člana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vođenje postupka, odluku o prigovoru donijeće zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv odluke iz stava 3. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.
Član 80
U daljem toku pripremnog ročišta, raspravljaće se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge.
Član 81
Sud će prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se raspravljati i koji dokazi će se izvesti na glavnoj raspravi.
Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.
Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.
Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rješenja iz ovog člana.
Član 82
Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvođenje dokaza vještačenjem, uvijek će odrediti rok u kome vještak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz i mišljenje.
Pri određivanju ovog roka sud će voditi računa o tome da pismeni nalaz i mišljenje mora dostaviti strankama najdocnije osam dana prije održavanja ročišta za glavnu raspravu.
Član 83
Ako se pred istim sudom odvija više parnica između istih lica ili u kojima je isto lice protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, rješenjem spojiti sve ove parnice, radi zajedničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud će donijeti zajedničku presudu.
Sud može na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe i po završetku odvojenog raspravljanja donijeće posebne odluke o tim zahtjevima.
Rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana mogu se, po pravilu, donijeti najdocnije na pripremnom ročištu ili do početka glavne rasprave ako pripremno ročište nije održano.
Protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana posebna žalba nije dozvoljena.
Član 84
Ako na pripremno ročište ne dođe tužilac, a bio je uredno obaviješten, smatraće se da je tužba povučena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi.
Ako na pripremno ročište ne dođe uredno obaviješten tuženi, ročište će se održati bez njegovog prisustva.
Član 85
Na pripremnom ročištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlašćenja koja ima i na glavnoj raspravi.
b) Medijacija i sudsko poravnanje
Član 86
Najdocnije na pripremnom ročištu, sud može, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predloži strankama da spor riješe u postupku medijacije kako je predviđeno posebnim zakonom.
Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zaključenja glavne rasprave.
Član 87
Stranke mogu zaključiti sudsko poravnanje o predmetu spora u toku cijelog postupka, do njegovog pravosnažnog okončanja.
Ako je sudsko poravnanje zaključeno nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud će donijeti rješenje kojim će utvrditi da je presuda bez dejstva.
Član 88
Sud će, na način koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zaključe sudsko poravnanje.
U cilju doprinosa poravnanju sud može, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predložiti kako da se poravnaju, vodeći računa o željama stranaka, prirodi spora, odnosima među strankama i drugim okolnostima.
Član 89
Sudsko poravnanje može da se odnosi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
Pred sudom se ne može zaključiti poravnanje u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (član 3. stav 2.).
Kad sud donese rješenje kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastaće se sa postupkom dok ovo rješenje ne postane pravosnažno.
Član 90
Sporazum stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik.
Poravnanje je zaključeno kad stranke potpišu zapisnik.
Poravnanje sadrži i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.
Sud će strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje.
Član 91
Sudsko poravnanje ima snagu izvršnog naslova.
Član 92
Sudsko poravnanje može se pobijati samo tužbom.
Sudsko poravnanje se može pobijati ako je zaključeno u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
Tužba iz stava 1. ovog člana se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najdocnije u roku od pet godina od dana zaključenja sudskog poravnanja.
Ako sudsko poravnanje bude poništeno, postupak se nastavlja kao da sudsko poravnanje nije ni bilo zaključeno.
Član 93
Sud će u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zaključeno sudsko poravnanje i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je zaključeno sudsko poravnanje, odbaciće tužbu.
v) Zakaživanje ročišta za glavnu raspravu
Član 94
Na pripremnom ročištu sud će rješenjem odrediti:
1) dan i čas održavanja glavne rasprave;
2) pitanja o kojima će se raspravljati na glavnoj raspravi;
3) dokaze koji će se izvesti na glavnoj raspravi;
4) lica koja će biti pozvana na glavnu raspravu.
Glavna rasprava će se, po pravilu, održati najdocnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta.
Sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah poslije pripremnog ročišta.
Ako se procjenjuje da će glavna rasprava trajati duže od jednog dana, ročište će biti zakazano za onoliko dana uzastopno, koliko je neophodno da se rasprava održi u kontinuitetu.
Član 95
Sa sadržinom rješenja iz stava 1. člana 94. ovog zakona upoznaće se prisutna stranka, te joj se neće dostavljati rješenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud će obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa ročišta za glavnu raspravu.
Član 96
Sud će na ročište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ročištu, kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom ročištu odlučio da pozove.
U pozivu za glavnu raspravu, sud će obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa ročišta.
Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom ročištu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rješenja iz stava 1. člana 94. ovog zakona.
Glava V
GLAVNA RASPRAVA
1. Tok glavne rasprave
Član 97
Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Poslije toga, sudija utvrđuje da li su došla sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.
Ako tužilac bez opravdanog razloga ne dođe na ročište za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatraće se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi na tom ročištu upusti u raspravljanje.
Ako na ročište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dođe tuženi, a bio je uredno pozvan, rasprava će se održati bez njegovog prisustva.
Član 98
Sud će prvo, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, utvrditi da li postoje procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu sa odredbama člana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno.
Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog člana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijeće zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.
Član 99
Glavna rasprava se odvija sljedećim redom:
1) tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe, uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava;
2) tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava i daje odgovor na bitne navode tužioca iz tačke 1. ovog stava;
3) ako je stavljen prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se stranke, i to prvo tužilac, a zatim tuženi;
4) saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tužioca, a zatim svjedoci tuženog;
5) izvode se ostali dokazi, uključujući i vještačenje;
6) po izvođenju svih dokaza, obje stranke, počev od tužioca, imaju pravo da se obrate sudu završnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i činjenični aspekti predmeta;
7) sud može dozvoliti tužiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tuženog;
8) ako je tužiocu dozvoljeno da se izjasni na završno izlaganje tuženog, i tuženi će imati pravo da se ukratko izjasni na konačne navode tužioca.
Izuzetno, sud može odrediti redosljed odvijanja glavne rasprave drugačiji od redosljeda predviđenog u stavu 1. ovog člana.
Član 100
Sud će se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan način, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donošenje odluke.
Sudija se u toku glavne rasprave stara o održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.
Sud će kazniti lica koja narušavaju red u sudnici ili vrijeđaju dostojanstvo suda i drugih učesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepoštovanju suda.
Član 101
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 102
Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve činjenice potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrđivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponuđenim dokazima protivne stranke.
Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, samo ako učine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogućnosti iznijeti, odnosno predložiti na pripremnom ročištu.
Član 103
Stranke mogu iznijeti i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.
Član 104
Prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomoćnik, a poslije toga suprotna stranka.
Ako stranka koja se saslušava nema punomoćnika, prvo je ispituje sud.
Član 105
Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje riječ stranci koja je predložila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predložila.
Član 106
Sudija može postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja.
Član 107
Sud će odbiti sprovođenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
Sud neće dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti.
Sud neće dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je već dovoljno odgovoreno.
Na zahtjev stranke u zapisnik će se unijeti pitanja koja sud nije dozvolio.
Sud neće dozvoliti vrijeđanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja.
Član 107
Sud će odbiti sprovođenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
Sud neće dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih treba odgovoriti.
Sud neće dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je već dovoljno odgovoreno.
Na zahtjev stranke u zapisnik će se unijeti pitanja koja sud nije dozvolio.
Sud neće dozvoliti vrijeđanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja.
Član 108
Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloži.
Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud može odlučiti da svjedoka koji je već saslušan na istom ročištu za glavnu raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.
Član 109
Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovođenje raspravom.
Protiv rješenja koja se odnose na rukovođenje raspravom nije dozvoljena posebna žalba.
Član 110
Nakon što budu okončane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuđenje, sud će proglasiti da je glavna rasprava zaključena.
2. Odgađanje, odlaganje i nastavak ročišta
Član 111
Sud može odgoditi zakazano ročište za glavnu raspravu prije njegovog održavanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje ili da dokazi čije je izvođenje određeno neće biti pribavljeni do ročišta (odgađanje ročišta).
Sud je dužan, najdocnije osam dana prije održavanja ročišta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana.
Kad odgodi ročište, sud će o vremenu održavanja novog ročišta odmah obavijestiti sve pozvane.
Član 112
Sud može, na prijedlog stranke, odložiti započeto ročište (odlaganje ročišta) samo iz sljedećih razloga:
1) ako bez krivice stranke koja predlaže odlaganje ročišta na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno, a koji je važan za pravilno donošenje odluke;
2) ako obje stranke predlažu odlaganje radi pokušaja mirnog rješenja spora ili zaključenja sudskog poravnanja.
Stranka može samo jednom tražiti odlaganje ročišta iz istog razloga.
Kad se ročište odloži, sud će prisutnim odmah saopštiti mjesto i vrijeme novog ročišta. Sud nije dužan da o mjestu i vremenu novog ročišta obavijesti stranku koja nije bila prisutna na odloženom ročištu, a bila je uredno obaviještena osim ako su na tom ročištu iznesene nove činjenice.
Sud može, po službenoj dužnosti, odložiti započeto ročište samo u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Član 113
Ako na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno, sud može odlučiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom ročištu, izvede samo ovaj dokaz, i iznesu navodi u vezi sa njim.
Član 114
Na novom ročištu zakazanom poslije odlaganja rasprave, radnje koje su već sprovedene ponovo se sprovode samo ako se ročište drži pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude.
Ako se ročište drži pred novim sudijom, sud može, uz saglasnost stranaka, odlučiti da se ponovo ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza.
Član 115
Ročište za glavnu raspravu se ne može odgoditi niti odložiti na neodređeno vrijeme.
Ročište za glavnu raspravu ne može se odgoditi ili odložiti na period duži od 30 dana, osim u slučaju iz člana 129. ovog zakona.
Prilikom odgađanja, odnosno odlaganja ročišta sud će datum održavanja novog ročišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Kad odgodi ili odloži ročište, sud je dužan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do sljedećeg ročišta otklonili uzroci koji su doveli do odgađanja, odnosno odlaganja, te kako bi se na tom ročištu rasprava mogla zaključiti.
Protiv rješenja suda kojim se odgađa ili odlaže ročište ili rješenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgađanje, odnosno odlaganje ročišta, nije dozvoljena posebna žalba.
Član 116
Ako se započeto ročište ne može okončati u toku istog dana, sud će odrediti nastavak ročišta za sljedeći radni dan (nastavak ročišta).
Član 117
Odrebe čl. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se primjenjuju na pripremno ročište.
3. Javnost glavne rasprave
Član 118
Glavna rasprava je javna, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe.
Odredba stava 3. ovog člana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.
Član 117
Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi čuvanja službene, poslovne ili lične tajne, zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.
Sud može isključiti javnost i kad se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom zakonu ne bi moglo obezbijediti nesmetano održavanje rasprave.
Član 120
Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike, umješače i Ombudsmena Republike Srpske.
Sud može dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena prisustvuju pojedina službena lica, kao i naučni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu, odnosno naučnu ili javnu djelatnost.
Sud će upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost isključena da su dužna da kao tajnu čuvaju ono što su na raspravi saznala, a što nije već poznato javnosti i upozoriće ih na posljedice odavanja tajne.
Član 121
O isključenju javnosti odlučuje sud rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.
Protiv rješenja o isključenju javnosti nije dozvoljena posebna žalba.
Član 122
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno će se primjenjivati i na pripremnom ročištu, na ročištu van glavne rasprave pred sudom, kao i na ročištu pred zamoljenim sudom.