Mobbing na radnom mjestu: šta je, kako ga prepoznati i kako se zaštititi u Republici Srpskoj

Mnogi radnici trpe neprimjereno ponašanje na poslu, a da nisu sigurni da li takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje na radu i kakvu pravnu zaštitu mogu tražiti. Ponavljano vrijeđanje, ponižavanje, izolovanje, uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili druge radnje kojima se stvara neprijateljsko ili ponižavajuće radno okruženje mogu, zavisno od okolnosti konkretnog slučaja, predstavljati uznemiravanje na radu.

U Republici Srpskoj zaštita od takvog ponašanja uređena je posebnim zakonom, koji propisuje prava radnika, obaveze poslodavca i postupke u kojima se može tražiti zaštita.

Šta je mobbing prema zakonu u Republici Srpskoj?

Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 90/21) uređuje zaštitu od uznemiravanja na radu i u vezi sa radom.

U praksi se za određene oblike ponavljanog psihičkog uznemiravanja često koristi izraz „mobbing“. Pri ocjeni da li određeno ponašanje predstavlja uznemiravanje na radu potrebno je sagledati sve okolnosti konkretnog slučaja, uključujući vrstu ponašanja, njegovo trajanje i ponavljanje, odnos između učesnika i posljedice koje takvo ponašanje proizvodi.

Uznemiravanje ne mora dolaziti samo od neposredno nadređenog lica. Sporne radnje mogu poticati i od drugih odgovornih lica ili radnika koji učestvuju u procesu rada.

Kako prepoznati moguće uznemiravanje na radu?

Primjeri ponašanja koja, zavisno od okolnosti i načina na koji se ponavljaju, mogu ukazivati na uznemiravanje uključuju:

• ponavljano vrijeđanje ili ponižavanje radnika pred drugim zaposlenima;

• neopravdano izolovanje radnika ili njegovo isključivanje iz komunikacije potrebne za obavljanje posla;

• namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za izvršavanje radnih zadataka;

• ponavljane neosnovane prijetnje i pritiske;

• širenje neistinitih informacija kojima se narušavaju ugled i dostojanstvo radnika;

• druge oblike ponašanja kojima se stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo radno okruženje.

Svaki konflikt na poslu, kritika rada ili pojedinačna neprijatna situacija ne predstavlja automatski uznemiravanje na radu. Za pravnu ocjenu potrebno je sagledati cjelinu događaja i okolnosti u kojima su se sporne radnje odvijale.

Šta radnik može učiniti i koji su rokovi?

1. Zahtjev za zaštitu kod poslodavca

Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja.

Poslodavac je dužan da u roku od 15 dana od prijema zahtjeva sprovede postupak zaštite od uznemiravanja na radu.

Postupak kod poslodavca je hitan i zatvoren za javnost, a podaci prikupljeni tokom postupka povjerljive su prirode.

2. Mirno rješavanje spora ili sudska zaštita

Ako se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma, radnik može podnijeti prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova ili podići tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu.

Prethodno obraćanje poslodavcu, po pravilu, predstavlja uslov za korištenje ovih oblika zaštite. Zakon predviđa izuzetak kada je uznemiravanje počinio preduzetnik kod kojeg je radnik zaposlen ili odgovorno lice kod poslodavca.

Rokovi za pokretanje postupka zavise od izabranog puta zaštite. Zbog njihovog značaja potrebno je reagovati bez odlaganja i u svakom konkretnom slučaju utvrditi od kojeg trenutka odgovarajući rok počinje teći.

3. Inspekcijska zaštita

Zakon predviđa i inspekcijski nadzor nad njegovom primjenom. Nadležna inspekcija kontroliše izvršavanje obaveza koje zakon propisuje poslodavcu, a za određene povrede zakona predviđena je i prekršajna odgovornost.

Šta je potrebno dokazati?

U postupku zaštite posebno mogu biti značajni:

• e-mailovi, poruke, pisani nalozi i druga poslovna komunikacija;

• podaci o licima koja su prisustvovala spornim događajima;

• dokumentacija koja se odnosi na radne zadatke i postupanje poslodavca;

• medicinska dokumentacija, kada je relevantna za konkretan slučaj;

• hronološka evidencija događaja sa datumima, učesnicima i opisom spornih situacija.

Zakon propisuje posebno pravilo o teretu dokazivanja. Ako radnik učini vjerovatnim da je bio izložen uznemiravanju na radu, na poslodavcu je teret dokazivanja da uznemiravanja nije bilo.

Zašto je važno pravovremeno zatražiti pravnu pomoć?

Postupci zaštite od uznemiravanja na radu vezani su za zakonom propisane rokove, a način na koji će se slučaj pravno kvalifikovati zavisi od konkretnih činjenica i raspoloživih dokaza.

Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć radnicima i poslodavcima u oblasti radnog prava, uključujući procjenu pravne situacije, pripremu zahtjeva za zaštitu, analizu dokumentacije i zastupanje u postupcima zaštite od uznemiravanja na radu.

Za informacije o mogućnosti pružanja pravne pomoći možete nas kontaktirati putem kontakt forme na web stranici ili telefonom na 051/220-270.

Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj.