Zaštita radnika - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Postoji opšta i posebna zaštita na radu. Opštu zaštitu uživaju svi zaposleni. Posebnu zaštitu uživaju posebne kategorije zaposlenih, žene, omladina, invalidi, roditelji i lica koja pružaju njegu ili posebnu njegu djeci i drugim osobama. Posebna zaštita žena svedena je na zaštitu trudnica, porodilja i majki. Opšta i posebna zaštita tiču se fizičkog integriteta. Moralni integritet štite propisi o zaštiti od zloupotrebe ličnih podataka i od zloupotrebe bolovanja.
Zakon o radu Republike Srpske
* Odredbe člana 179. stav 3. tačka 5) Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016 i 66/2018) prestale su da važe na osnovu Odluke US, broj: U-66/20 od 29. septembra 2021. godine, objavljene u "Sl. glasniku RS", br. 91/2021 od 12. oktobra 2021. godine.
Zaštita radnika
Opšta zaštita radnika
Član 96
Poslodavac je dužan da omogući radniku da se u roku od 15 dana od dana stupanja na rad upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu, uključujući i prava i obaveze koji proizlaze iz opšteg akta.
Ciljevi zaštite su bezbjednost i zdravlje na radu, što podrazumijeva takve uslove rada koji što je moguće više smanjuju povrede na radu, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom, tj. uslove kojima se obezbjeđuju fizička i psihička sigurnost zapslenog na radnom mjestu. Pod radnim mjestom podrazumijeva se prostor namijenjen za obavljanje poslova u kojem zaposleni radi ili boravi i koji je pod neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca. Preventivne mjere su sve mjere koje se preduzimaju ili čije se preduzimanje planira, na svim nivoima rada kod poslodavca, radi sprečavanja povređivanja i oštećenja zdravlja na radu. Tu spadaju: mjere projektvanja korišćenja i održavanja objekata, postrojenja, sredstava zaštite; režim proizvodnje, pakovanja, prevoza, skladištenja opasnih materija i programi obrazovanja, vaspitanja i osposobljavanja za poslove zaštite.
Član 97
Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada čije korišćenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi i okolinu, poslodavac je dužan da prije otpočinjanja rada radnika provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje tim sredstvima i njihovim korišćenjem.
Prema potrebi, poslodavac može radnika uputiti na dopunu znanja iz određene oblasti zaštite na radu.
Član 98
Poslodavac je odgovoran za posljedice nesreće na radu koje nastupe zbog neispravnosti objekata, mašina, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada, kao i zbog neovlašćenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima, do kojih je došlo zbog propusta poslodavca.
Odgovornost u smislu stava 1. ovog člana podrazumijeva, pored prekršajne odgovornosti iz čl. 264. do 266. ovog zakona, i materijalnu odgovornost poslodavca prema radniku koji pretrpi povredu na radu, u skladu sa opštim pravilima o odgovornosti.
Rad izlaže zaposlene povredama, oboljenjima i drugim rizicima profesionalne patologije. Njihova ugroženost postaje sve uočljivija s porastom ambicija da se uvećaju profitne stope, a smanje proizvodni izdaci. Zato postoje civilizacijski zahtjevi za humanizaciju rada. Oni su učinili da zaštita na radu postane predmet mnogih konvencija, preporuka i tipskih pravilnika Međunarodne organizacije rada. Akti ove organizacije su, naravno, uticali na nacionalno zakonodavstvo i na osnovu njih je i usvojen Zakon o zaštiti na radu. Važeći Zakon je matični zakon u sferi zaštite zaposlenih. On postavlja sistem zaštite, koji obrazuju: ciljevi zaštite, preventivne mjere, obaveze i odgovornosti poslodavca, prava i obaveze zaposlenih, organizacija zaštite, organi zaštite i nadzor nad primjenom propisa.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Član 99
Radnik može da odbije da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima rada, kao i zbog nepostojanja odgovarajućih mjera zaštite na radu, neposredno prijeti opasnost po život ili zdravlje ili ako takva opasnost prijeti drugim licima.
Radnik je dužan da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadležnog inspektora rada o postojanju uslova iz stava 1. ovog člana i o svom odbijanju da radi u tim uslovima.
Na poslovima na kojima postoji povećana opasnost od povređivanja, profesionalnih i drugih oboljenja, može da radi samo zaposleni koji, pored posebnih uslova utvrđenih pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova, ispunjava i uslove za rad u pogledu zdravstvenog stanja, psihofizičkih sposobnosti i doba života u skladu sa zakonom. Posebni uslovi rada postoje kada zaposleni obavlja naročito teške i po zdravlje štetne poslove, odnosno kada radi pod povišenim ili smanjenim vazdušnim pritiskom, na niskoj ili visokoj temperaturi, pod dejstvom opasnih zračenja, pod povećanom bukom ili vibracijama, pri nedovoljnoj ili prejakoj osjetljivosti, u hemijski zagađenom okruženju, pod zemljom ili vodom, u prašini ili praljavštini, u letjelici, na brodu ili u okolnostima koje na neki drugi način otežavaju rad, pa iziskuju skraćivanje punog radnog vremena.
Član 100
Radnik je dužan da se pri radu koristi odgovarajućim sredstvima i opremom za ličnu zaštitu na radu i da sredstvima rada rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama.
Postupanjem suprotno obavezama iz stava 1. ovog člana, posebno ako je zbog neodgovarajućeg rukovanja sredstvima rada ili sredstvima zaštite na radu došlo do nesreće na radu ili do materijalne štete, radnik odgovara za povredu radnih obaveza.
Član 101
Zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu bliže se uređuju mjere i sredstva zaštite na radu.
Član 101
Zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu bliže se uređuju mjere i sredstva zaštite na radu.
Zaštita ličnih podataka
Član 102
Radnik ima pravo uvida u sve dokumente koji sadrže njegove lične podatke, a koji se čuvaju ili obrađuju kod poslodavca, kao i pravo da zahtijeva brisanje podataka koji nisu od neposrednog značaja za poslove koje obavlja, kao i ispravljanje netačnih podataka.
Lični podaci koji se odnose na radnika ne mogu da budu dostupni trećem licu, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom ili ako je to potrebno radi dokazivanja prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radom.
Lične podatke radnika može da prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim licima samo za to ovlašćeno lice zaposleno kod poslodavca u skladu sa propisom koji uređuje zaštitu ličnih podatka.
Sadržinu zaštite obrazuju prava zaposlenog: 1) da vrši uvid u dokumente s ličnim podacima, koji se čuvaju kod poslodavca, 2) da zahtijeva brisanje podataka koji nisu od neposrednog značaja za poslove koje obavlja, 3) da traži ispravljanje netačnih podataka. Zaposleni može da traži uvid u vlastite, a ne i tuđe lične podatke. Ti podaci mogu se odnositi samo na činjenice i svojstva od neposrednog značaja za poslove koje obavlja, kao što su: stepen stručne spreme, radno iskustvo, poslovi na kojima je ranije radio, uža specijalnost, znanja i vještine kojima raspolaže, naučni i stručni radovi, znanje stranih jezika, nagrade i slično. Tu svakako spadaju podaci iz radne knjižice i radnog lista, gdje postoji, ali i ostali podaci relevantni za radni profil zaposlenog. Sve te podatke čuva poslodavac. Ako na osnovu uvida, nađe da neki podaci nisu od neposrednog značaja za poslove koje obavlja, zaposleni može tražiti njihovo brisanje. Ukoliko poslodavac odbije takav zahtjev, zaposleni se može obratiti nadležnom sudu.
Posebna zaštita mlađih radnika
Član 103
Radnik mlađi od 18 godina ne može biti raspoređen da radi na radnim mjestima za koja je utvrđeno da su radna mjesta sa povećanim rizikom ili na naročito teškim fizičkim poslovima, na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povećan rizik po njegov život, zdravlje i psihofizički razvoj.
Poslove iz stava 1. ovog člana pravilnikom utvrđuje ministar.
Član 104
Puno radno vrijeme radnika mlađeg od 18 godina ne može da se utvrdi u trajanju dužem od 35 časova sedmično, niti dužem od osam časova dnevno.
Poslodavac je dužan da radnike mlađe od 18 godina najmanje jednom u toku kalendarske godine, o svom trošku, uputi kod nadležne medicinske ustanove na ocjenu radne sposobnosti.
Posebna zaštita omladine i žena od teških poslova predmet je mnogih konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada. Maloljetnom zaposlenom je zabranjeno da obavlja poslove koji iziskuju velike fizičke napore, koji se vrše pod zemljom, pod vodom ili na velikoj visini. Naročito teške fizičke poslove obavljaju rudari, valjaoci metala, dubinski bušači kao i drugi radnici koji su pri radu izložebi velikim fizičkim naporima. Maloljetnom zaposlenom zabranjeno je da radi u ambijentu ozloženom radioaktivnom, joniziujućem, rendgenskom ili drugom štetnom zračenju, sa sredstvima koja su otrovna, kancerogena ili koja provociraju navedena oboljenja; u uslovima hladnoće, toplote, buke ili vibracija. Maloljetnom zaposlenom zabranjeno je da radi na poslovima koji bi, na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa, mogli štetno i s povećanim rizikom da utiču na njegovo zdravlje i njegov život, s obzirom na njegove psihofizičke sposobnosti. Ova zabrana nije apsolutna kao prethodne dvije, već uslovna. Djekluje tek kada nadležni zdravstveni organ procijeni da su zdravlje i život zaposlenog ugroženi. Dakle, od slučaja do slučaja.
Posebna zaštita žene i materinstva
Član 105
Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo.
Član 106
Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoće i dok doji dijete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.
Ako poslodavac nije u mogućnosti da ženi obezbijedi raspored na drugi posao u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa opštim aktom.
Naknada iz stava 2. ovog člana ne može biti manja od naknade koju bi žena ostvarivala da je ostala da radi na svom radnom mjestu.
Ženu za vrijeme trudnoće i majku djeteta do tri godine života poslodavac može rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.
Zaštita trudnica i majki dojilja od štetnih poslova štiti trudnice i majke od koje doje dijete od svakog rizika koji bi, po nalazu zdravstvenog organa, mogao biti štetan za njih i dijete. One ne mogu da rade na poslovima koji zahtijevaju podizanje tereta, na kojima postoji bilo koje štetno zračenje, koji se obavljaju u ekstremnim niskim ili visokim temperaturama ili su izloženi ekstremnim vibracijama. Poslodavac je dužan da im obezbijedi drugi odgovarajući posao ako rade u uslovima koji su štetni po njihovo zdravlje i zdravlje djeteta. Drugi posao mora da odgovara i njihovoj stručnosti, odnosno radnim sposobnostima i njihovom stanju. ako takvog posla nema, poslodavac je dužan da ih uputi na plaćeno odsustvo. Dok su na tom odsustvu imaju pravo na naknadu zarade u visini prosječne zarade u proteklih 12 mjeseci. Zaposlena za vrijeme trudnoće i zaposlena koja doji dijete ne mogu raditi prekovremeno niti noću ako bi takav rad bio štetan za njih ili za samo dijete. Zaposlena za vrijeme trudnoće ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u toku dana radi obavljanja zdravstveih pregleda u vezi sa trudnoćom, koje izabrani ljekar određuje u skladu sa zakonom, o čemu je dužna da blagovremeno obavijesti poslodavca.
Član 107
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci neprekidno.
Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašćenog doktora medicine, žena može početi sa korišćenjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porođaja.
Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo iz stava 1. ovog člana, nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac djeteta.
Žena - majka stiče pravo na penziju za jednu godinu manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uslove za sticanje prava na penziju uređene Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Porodiljsko odsustvo i odsustvo radi njege djeteta jesu prava koja se ostvaruju zajedno i kontinuirano. Porodiljsko odsustvo je odsustvo u vrijeme pripreme za porođaj, samog porođaja i oporavka od porođaja, a odsustvo radi njege djeteta jeste odsustvo poslije oporavka od porođaja koje je namijenjeno potrebama tek rođenog bića. Ova dva prava su u simbiozi jer služe paralelnim potrebama i interesima majke i djeteta. Zato se koriste u paketu, najprije porodiljsko odsustvo, a odmah potom odsustvo radi njege djeteta. Porodiljsko odsustvo i odsustvo radi njege djeteta ukupno traju 365 dana, tj. koliko i kalendarska godina koja nije prestupna.
Otpočinjanje porodiljskog odsustva predviđeno je i kao mogućnost i kao obaveza. Zaposlena žena stiče pravo na porodiljsko odsustvo 28 dana prije porođaja. Od tada ona može, ali i ne mora da otpočne odsustvo, što zavisi od nje. Utvrđivanje zaštitnog perioda od 28 dana stvar je medicine. Zato porodiljsko odsustvo i otpočinje na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa. Čim medicinski uslovi budu ispunjeni, trudnica otpočinje s korišćenjem porodiljskog odsustva. Dovoljno je da nalaz nadležnog zdravstvenog organa dostavi poslovodnom organu, neposrednom rukovodiocu ili zaposlenom koji se bavi kadrovskim poslovima. Pošto pravo na porodiljsko odsustvo proizilazi iz samog zakona, njegov nastanak nije uslovljen donošenjem odluke. Naravno, evidencija zahtijeva da se o tome donese rješenje, ali ono ima samo deklaratorni karakter.
Član 108
Žena može, na sopstveni zahtjev, uz saglasnost poslodavca, početi da radi i prije isteka porodiljskog odsustva iz člana 107. stav 1. ovog zakona, ali ne prije nego što protekne 60 dana od dana porođaja.
Ako žena počne da radi prije isteka vremena porodiljskog odsustva iz člana 107. stav 1. ovog zakona, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta.
Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je prema ocjeni ovlašćenog doktora medicine potrebno da se žena oporavi od porođaja i psihičkog stanja izazvanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana porođaja, odnosno od dana gubitka djeteta.
Član 109
Ako majka djeteta umre, ili napusti dijete, ili iz drugih razloga nije u stanju da se brine o djetetu i da ga njeguje (izdržavanje kazne zatvora, teža bolest, doškolovavanje, specijalizacija i edukacija, priprema za zapošljavanje i dr.), pravo na odsustvo u trajanju iz člana 107. stav 1. ovog zakona ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na njegu i staranje od dana usvojenja ili dana početka starateljstva bez obzira na uzrast djeteta.
Pravo iz stava 1. ovog člana otac djeteta ima i kada majka nije u radnom odnosu.
Član 110
Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši tri godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.
Ako su roditelji djeteta umrli, ili su dijete napustili, ili su nepoznati, ili se iz drugih opravdanih razloga ne mogu brinuti o djetetu, pravo na rad sa polovinom radnog vremena u trajanju iz stava 1. ovog člana ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice kome je nadležni organ starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.
Član 111
Jedan od roditelja djeteta sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi s polovinom punog radnog vremena iz člana 57. stav 1. ovog zakona, sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog radnog vremena.
O trajanju, odnosno početku i prestanku korišćenja ovog prava odlučuje ovlašćena zdravstvena ustanova, vodeći računa o potrebama djeteta za pojačanom roditeljskom njegom i staranjem.
Naknadu plate roditelju djeteta iz stava 1. ovog člana obezbjeđuje Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske.
Roditelju djeteta iz stava 1. ovog člana ne može se, bez njegove saglasnosti, odrediti da radi prekovremeno ili noću, niti mu se, bez njegovog pristanka, može promijeniti mjesto rada.
Član 112
Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije počinjanja porodiljskog odsustva.
Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici.
Ako žena nije ostvarila platu za svih posljednjih 12 mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koju bi ostvarila da je bila na radu.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana shodno se primjenjuju i na druga lica koja, u skladu sa ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla zbog njege i staranja o djetetu.
Naknada plate iz stava 1. ovog člana ostvaruje se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske.
Član 113
Odredbe člana 111. ovog zakona shodno će se primijeniti i prilikom utvrđivanja visine i načina ostvarivanja naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz člana 110. ovog zakona od strane majke djeteta ili drugih lica koja, u smislu ovog zakona, imaju pravo na skraćeno radno vrijeme radi njege i staranja o djetetu, za onaj dio punog radnog vremena u kojem korisnik prava nije radio.
Član 114
Ako je za sticanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, periodi porodiljskog odsustva, rada s polovinom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, privremene spriječenosti za rad trudnice ili majke koja doji dijete, ili rada s polovinom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatraće se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.
Posebna zaštita bolesnih radnika i invalida
Član 115
Radniku koji je povrijeđen na radu ili je obolio od profesionalne bolesti poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je radnik sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno ili na određeno vrijeme.
Ako je radnik iz stava 1. ovog člana zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme, period zdravstvene spriječenosti za rad ne uračunava se u vrijeme trajanja ugovora o radu.
Član 116
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašćeni doktor medicine, odnosno nadležni organ u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vratiti na poslove na kojima je prethodno radio.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđeni ugovor o radu, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
U sporu između poslodavca i radnika, ovlašćena zdravstvena ustanova medicine rada je nadležna da ocijeni da li su ponuđeni poslovi iz stava 2. ovog člana odgovarajući.
Radnik iz stava 1. ovog člana ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uslova rada na koje bi imao pravo.
Radniku koji je povrijeđen na radu ili je obolio od profesionalne bolesti poslodavac ne može otkazi ugovor o radu u smislu stava 3. ovog člana.
Pravo na zaposlenje na drugim poslovima
Član 117
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti koju je utvrdio nadležni organ u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog organa, ponuditi radniku zaključenje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, a koji moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Radi osiguranja poslova iz stava 1. ovog člana, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno preduzeti druge mjere da radniku obezbijedi odgovarajuće poslove.
Ako je poslodavac preduzeo sve mjere iz stava 2. ovog člana, a ne može radniku obezbijediti odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za zaključenje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem nadležnog organa, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz mišljenje sindikata, odnosno savjeta radnika.
Radniku kojem je smanjena radna sposobnost ili je neposredna opasnost od nastanka invalidnosti uzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću poslodavac ne može otkazi ugovor o radu u smislu stava 3. ovog člana.
Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu radniku sa preostalom radnom sposobnosti
Član 118
Izuzetno od člana 116. stav 6. i člana 117. stav 4. ovog zakona, poslodavac, uz pismenu saglasnost radnika koji je pretrpio povredu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može obezbijediti odgovarajuće poslove iz člana 117. ovog zakona, može otkazati ugovor o radu uz pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu otpremnine utvđene članom 194. ovog zakona, bez obzira na vrijeme koje je proveo na radu kod poslodavca.
Pismena saglasnost radnika u smislu stava 1. ovog člana ne može biti smetnja u ostvarivanju prava utvrđenih drugim propisima.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Privremena spriječenost za rad
Član 119
Radnik je dužan da najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu potvrdu nadležnog doktora medicine.
U slučaju teže bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u porodičnom domaćinstvu.
Ako radnik živi sam, potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana nakon prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.
Doktor medicine je dužan da izda potvrdu iz stava 1. ovog člana.
Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u smislu stava 1. ovog člana, može da podnese zahtjev nadležnom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika, u skladu sa zakonom.
Način izdavanja i sadržaj potvrde o nastupanju privremene spriječenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja i socijalne zaštite.
Zaposleni je dužan da, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad o tome poslodavcu dostavi potvrdu koja sadrži vrijeme očekivane spriječenosti za rad. Potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad izdaje ljekar. Zaposleni je dužan da ovu ispravu dostavi poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od nastupanja privremene spriječenosti za rad. Povreda ove obaveze može se kvalifikovati kao narušavanje radne discipline. dostavljanje ove potvrde je prevashodno obaveza zaposlenog, ali postoji i odstupanje od tog pravila. U slučaju teže bolesti, potvrdu o bolovanju umjesto zaposlenog, poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili druga lica s kojima zaposleni živi u porodičnom domaćinstvu. Teža bolest se identifikuje u svakoj konkretnoj prilici. Članovi uže porodice nisu bliže određeni, kao u nekim drugim slučajevima, pa se uzima da su to: bračni drug i djeca, a sa njma su, u ovom pogledu izjednačena i druga lica koja žive u domaćinstvu zaposlenog, bez obzira na to da li su u srodstvu s zaposlenim. Član uže porodic, odnosno domaćinstva postupa kao supstitut zaposlenog, pa i za njega važi rok dostavljanja od tri dana, ali za propuste supstituta ne odgovara zaposleni.
Ukoliko zaposleni živi sam, potvrdu o bolovanju dužan je dostaviti u roku od tri dana od prestanka razloga zbog kojih potvrdu nije mogao dostaviti sam. Iako nije izričito rečeno, i ova odredba ima u vidu slučaj teže bolesti. Da nije tako, obaveza dostavljanja isprave o bolovanju ne bi bila prenijeta u vrijeme poslije prestanka razloga zbog kojeg zaposleni nije mogao dostaviti potvrdu. Čim je prenijeta, znači da je postojao razlog, a to može biti samo teža bolest. Prenijeta obaveza zaposlenog je oročena. Rok za predaju potvrde je tri dana, ali u ovoj situaciji počinje teći od prvog dana po prestanku razloga zbog kojeg potvrda nije mogla biti predata u roku od tri dana od nastupanja privremene spriječenosti za rad. Ljekar je dužan da izda potvrdu o privremenoj nesposobnosti zaposlenog za rad. Potvrda o bolovanju ima snagu javne isprave, pa dokazuje ono što se u njoj navodi. Ta snaga podiže nivo odgovornosti ljekara jer ga izlaže roziku krivične odgovornosti ako izda potvrdu kad nema privremene spriječenosti za rad.