Razvod braka u Republici Srpskoj
Razvod braka u Republici Srpskoj može se pokrenuti tužbom za razvod braka ili zajedničkim prijedlogom supružnika za sporazumni razvod braka, u zavisnosti od toga da li između supružnika postoji saglasnost o prestanku braka i drugim pitanjima koja je potrebno urediti.
Kada supružnici ne mogu postići sporazum, jedan od njih može pokrenuti postupak tužbom za razvod braka. Ako postoji saglasnost supružnika i ispunjeni su zakonski uslovi, brak se može razvesti sporazumno, što u pravilu omogućava jednostavnije rješavanje odnosa između supružnika.
Posebno značajna pitanja mogu nastati kada supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, kada je potrebno urediti vršenje roditeljskog prava, izdržavanje i lične odnose djeteta sa roditeljem sa kojim dijete ne živi.
Postupak razvoda braka vodi se pred nadležnim sudom. Način pokretanja postupka, potrebna dokumentacija, trajanje i troškovi razvoda zavise od okolnosti konkretnog slučaja i od toga da li se brak razvodi sporazumno ili po tužbi jednog od supružnika.
Porodični zakon Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske broj: 17/2023
Glava IV
Prestanak braka
Razvod braka - Republika Srpska
Brakorazvodni uzroci
Član 52
Bračni supružnik može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, usljed čega je zajednički život postao nepodnošljiv.
Bračni supružnik može tražiti razvod braka ako je njegov bračni supružnik nestao i o njemu nema nikakvih vijesti u periodu od dvije godine.
Pravo na razvod braka postoji kada su bračni odnosi teško i trajno poremećeni i kada je zajednički život supružnika postao nepodnošljiv. U postupku razvoda sud utvrđuje da li postoje zakonske pretpostavke za prestanak braka razvodom.
Kada samo jedan supružnik želi razvod ili između supružnika ne postoji saglasnost o razvodu, postupak se pokreće tužbom za razvod braka. Za pokretanje postupka nije potrebna saglasnost drugog supružnika ako postoje zakonski razlozi za razvod.
U konkretnom postupku posebno mogu biti značajne okolnosti koje se odnose na trajanje i prirodu poremećaja bračnih odnosa, prestanak zajedničkog života supružnika i druga pitanja od značaja za odluku suda.
Ako supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, razvod braka istovremeno otvara i pitanja vršenja roditeljskog prava, izdržavanja djece i održavanja ličnih odnosa djece sa roditeljem sa kojim ne žive.
Listing podstranica:
-
Bračno pravo
Advokatske usluge kod razvoda braka
Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć i zastupanje u postupcima razvoda braka pred nadležnim sudovima u Republici Srpskoj. Pravna pomoć obuhvata pravno savjetovanje prije pokretanja postupka, sastavljanje tužbe za razvod braka, zajedničkog prijedloga ili zahtjeva za sporazumni razvod braka, kao i zastupanje bračnih supružnika tokom postupka pred sudom.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
Kada supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, pravna pomoć može obuhvatiti i pitanja vršenja roditeljskog prava, izdržavanja djece i održavanja ličnih odnosa djeteta sa roditeljem sa kojim dijete ne živi. Kancelarija pruža pravnu pomoć i u vezi sa drugim pravnim pitanjima koja mogu nastati povodom razvoda braka, uključujući podjelu zajedničke imovine bračnih supružnika i ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz bračnih i porodičnih odnosa.
Zajednički prijedlog za razvod braka
Član 53
Bračni supružnici koji imaju maloljetnu zajedničku ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, mogu podnijeti zajednički prijedlog da se, iz razloga navedenih u članu 52. ovog zakona, razvede njihov brak.
Zajednički prijedlog za razvod braka sadrži sporazum roditelja o zajedničkom ili samostalnom vršenju roditeljskog prava, o izdržavanju maloljetnog djeteta i o održavanju ličnih odnosa između djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi.
Sporazum roditelja iz stava 2. ovog člana unosi se u izreku presude o razvodu braka ukoliko sud procijeni da je taj sporazum u skladu sa najboljim interesom djeteta.
Ako sud ocijeni da sporazum iz stava 2. ovog člana nije u skladu sa najboljim interesom djeteta, sud će razvesti brak i po službenoj dužnosti odlučiti o vršenju roditeljskog prava, o izdržavanju maloljetnog djeteta i o održavanju ličnih odnosa između djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi.
Kada bračni supružnici imaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu, odnosno djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, razvod braka mogu pokrenuti zajedničkim prijedlogom ako su saglasni da njihov brak bude razveden.
Zajednički prijedlog mora sadržavati i sporazum roditelja o vršenju roditeljskog prava, izdržavanju maloljetnog djeteta i održavanju ličnih odnosa djeteta sa roditeljem sa kojim dijete ne živi.
Saglasnost roditelja sama po sebi nije dovoljna da sud prihvati njihov sporazum u dijelu koji se odnosi na dijete. Sud procjenjuje da li je postignuti sporazum u skladu sa najboljim interesom djeteta. Ako ocijeni da nije, sud može razvesti brak, ali će o pitanjima roditeljskog prava, izdržavanja i ličnih odnosa odlučiti u skladu sa zakonom i najboljim interesom djeteta.
Zajednički prijedlog zato treba razlikovati od zahtjeva za sporazumni razvod braka supružnika koji nemaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu niti djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
Sporazumni razvod braka u Republici Srpskoj
Član 54
Sud će razvesti brak na osnovu zahtjeva za sporazumni razvod braka bračnih supružnika, ako oni nemaju maloljetnu zajedničku ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo.
Ako prije donošenja prvostepene presude o razvodu braka jedan od bračnih supružnika odustane od zahtjeva za sporazumni razvod, postupak se obustavlja.
Kada bračni supružnici nemaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu niti djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, a saglasni su da njihov brak prestane, mogu podnijeti zahtjev za sporazumni razvod braka.
Sporazumni razvod podrazumijeva da između supružnika postoji saglasnost o razvodu, zbog čega nema potrebe da jedan supružnik tužbom zahtijeva razvod protiv drugog supružnika.
Zahtjev za sporazumni razvod braka podnose supružnici nadležnom sudu. Prije podnošenja zahtjeva potrebno je pravilno pripremiti podnesak i dokumentaciju potrebnu za vođenje postupka.
Sporazumni razvod u pravilu omogućava jednostavniji tok postupka od razvoda po tužbi, jer među supružnicima ne postoji spor o tome da brak treba da prestane.
Gdje se podnosi zahtjev za razvod braka?
Postupak za razvod braka pokreće se pred nadležnim osnovnim sudom. U zavisnosti od toga da li između supružnika postoji saglasnost o razvodu i da li su ispunjeni zakonski uslovi, postupak se pokreće tužbom, zajedničkim prijedlogom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.
Prije podnošenja tužbe, prijedloga ili zahtjeva potrebno je utvrditi koji je sud mjesno nadležan za konkretan postupak. Mjesna nadležnost određuje se prema pravilima koja uređuju bračne sporove i zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. Podnesak treba da sadrži podatke potrebne za postupanje suda, odgovarajući zahtjev i činjenice na kojima se zasniva, a uz njega se prilaže potrebna dokumentacija.
Ako supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, prilikom pokretanja postupka potrebno je voditi računa i o posebnim pravilima koja se odnose na roditeljsko pravo, izdržavanje i održavanje ličnih odnosa djeteta sa roditeljem sa kojim dijete ne živi.
Koliko košta razvod braka u Republici Srpskoj?
Troškovi razvoda braka u Republici Srpskoj zavise od načina na koji se brak razvodi, složenosti postupka i broja procesnih radnji koje je potrebno preduzeti. Troškove postupka mogu činiti sudske takse, troškovi zastupanja advokata i drugi troškovi koji eventualno nastanu tokom postupka. Prema propisima o sudskim taksama u Republici Srpskoj, za tužbu kojom se traži razvod braka plaća se sudska taksa u propisanom iznosu.
Advokatski troškovi zavise od radnji koje je potrebno preduzeti u konkretnom predmetu, kao što su pravni savjet, sastavljanje tužbe, prijedloga ili zahtjeva za sporazumni razvod braka i zastupanje na ročištima. Zbog toga ukupan trošak razvoda nije jednak u svakom predmetu. Sporazumni postupak u kojem među supružnicima nema spornih pitanja može zahtijevati manje pravnih i procesnih radnji od postupka u kojem postoji spor o razvodu, roditeljskom pravu, izdržavanju ili drugim pitanjima.
Kako izgleda postupak razvoda braka?
Postupak razvoda braka zavisi od toga da li između supružnika postoji saglasnost o razvodu, da li imaju zajedničku maloljetnu djecu i postoje li druga pitanja o kojima sud treba da odluči. Prvi korak je utvrditi na koji način će postupak biti pokrenut. Kada jedan supružnik traži razvod bez saglasnosti drugog supružnika, postupak se pokreće tužbom za razvod braka. Kada među supružnicima postoji saglasnost, postupak se, u zavisnosti od zakonskih uslova, može pokrenuti zajedničkim prijedlogom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.
Nakon podnošenja odgovarajućeg podneska nadležnom sudu, postupak se nastavlja prema pravilima koja se primjenjuju na konkretnu vrstu razvoda. Sud zakazuje potrebna ročišta, izvodi dokaze kada je to potrebno i odlučuje o razvodu braka i drugim pitanjima o kojima je prema zakonu dužan odlučiti.
Kada supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, u postupku je potrebno urediti i pitanja vršenja roditeljskog prava, izdržavanja djeteta i održavanja ličnih odnosa djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi, uz poštovanje najboljeg interesa djeteta. Postupak se završava sudskom odlukom o razvodu braka. Trajanje postupka nije jednako u svakom predmetu i zavisi od načina pokretanja postupka, postojanja spornih pitanja, potrebe za izvođenjem dokaza i drugih okolnosti konkretnog slučaja.
Prezime nakon razvoda braka
Član 55
U slučaju razvoda braka, svaki od bračnih supružnika može zadržati prezime koje je imao u vrijeme razvoda braka.
Nakon razvoda braka svaki od bivših bračnih supružnika može zadržati prezime koje je imao u vrijeme razvoda. Razvod braka, dakle, sam po sebi ne dovodi do promjene prezimena.
Bračni supružnik koji je prilikom zaključenja braka promijenio prezime nije dužan da nakon razvoda ponovo mijenja prezime. Pitanje prezimena zavisi od njegove odluke i ne predstavlja pitanje o kojem sud odlučuje presudom o razvodu braka.
Pravne posljedice razvoda nastupaju kada presuda o razvodu braka postane pravosnažna.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
Mirenje bračnih supružnika
Mirenje prije razvoda braka
Član 56
Prije podnošenja tužbe ili zajedničkog prijedloga za razvod braka, supružnici koji imaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo su obavezni da pred nadležnim organom starateljstva pokrenu postupak mirenja.
Kada bračni supružnici imaju zajedničku maloljetnu ili usvojenu djecu, odnosno djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo, prije pokretanja postupka razvoda braka tužbom ili zajedničkim prijedlogom dužni su pokrenuti postupak mirenja pred nadležnim organom starateljstva.
Svrha postupka mirenja nije samo pokušaj da supružnici nastave bračnu zajednicu. Ako do pomirenja ne dođe, u ovom postupku posebna pažnja posvećuje se pitanjima koja se odnose na djecu i mogućnosti da roditelji postignu sporazum o vršenju roditeljskog prava, izdržavanju djeteta i održavanju ličnih odnosa djeteta sa roditeljem sa kojim neće živjeti.
Mirenje predstavlja posebnu fazu koja prethodi sudskom postupku razvoda u slučajevima propisanim zakonom. Zbog toga je prije podnošenja tužbe ili zajedničkog prijedloga potrebno provjeriti da li u konkretnom slučaju postoji obaveza prethodnog sprovođenja postupka mirenja.
Gdje se pokreće postupak mirenja?
Član 57
Za mirenje je mjesno nadležan organ starateljstva na čijem području tuženi ima prebivalište, odnosno boravište, ili organ starateljstva na čijem su području bračni supružnici imali svoje posljednje zajedničko prebivalište, odnosno boravište.
Postupak mirenja pokreće se pred nadležnim organom starateljstva. Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu odnosno boravištu bračnog supružnika koji pokreće postupak ili prema posljednjem zajedničkom prebivalištu odnosno boravištu bračnih supružnika.
U praksi je zato prije pokretanja postupka razvoda braka potrebno utvrditi koji je organ starateljstva mjesno nadležan za sprovođenje mirenja.
Nakon pokretanja postupka, nadležni organ starateljstva preduzima dalje radnje propisane Porodičnim zakonom, uključujući zakazivanje ročišta za pokušaj mirenja.
Ako mirenje ne uspije, postupak razvoda braka može se nastaviti pred nadležnim sudom u skladu sa zakonom.
Zakazivanje ročišta za pokušaj mirenja bračnih supružnika
Član 58
Organ starateljstva zakazaće ročište za pokušaj mirenja na koje će pozvati oba bračna supružnika u roku od 15 dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Punomoćnici ne mogu na ročištu za pokušaj mirenja zastupati bračne supružnike niti mogu prisustvovati ročištu.
Kada organ starateljstva od suda primi primjerak tužbe sa traženjem da pokuša mirenje zakazaće ročište za pokušaj mirenja. Poslove zaštite i pomoći porodici i druge poslove određene Porodičnim zakonom Republike Srpske vrši opštinski organ uprave nadležan za poslove socijalne zaštite, ako odlukom skupštine opštine vršenje ovih poslova nije povjereno drugom organu, organizaciji odnosno zjaednici. Bez obzira koji organ, organizacija ili zajednica vrši navedene poslove u pitanju je organ starateljstva, opšti naziv, kao organ uprave u vršenju javnih ovlašćenja, koja su joj povjerena zakonom ili na zakonu zasnovanom odluke opštinske skupštine, jer rješava u upravnim stvarima.
Na ročište za pokušaj mirenja pozvaće se oba bračna druga. U pozivu će se naznačiti da će se u slučaju izostanka smatrati da mirenje nije uspjelo. Dostavljanje pismena, poziva, bračnim drugovima mora se izvršiti lično. Punomoćnici ne mogu na ročištu za pokušaj mirenja zastupati bračne drugove a ni prisustvovati ročištu. Kako je i u bračnim sporovima isključena javnost, organ starateljstva će donijeti zaključak o isključenju javnosti na ročištu za pokušaj mirenja bračnih supružnika.
Ročište u postupku mirenja bračnih supružnika
Član 59
Na ročištu za pokušaj mirenja organ starateljstva pokušaće da izmiri bračne supružnike, a po potrebi preporučiće im da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.
Postupak će se obustaviti ako se pozivu nisu odazvala oba bračna supružnika ili onaj bračni supružnik koji je pokrenuo postupak mirenja.
Ako na ročištu za pokušaj mirenja ne dođe do izmirenja bračnih supružnika, a organ starateljstva ocijeni da ima izgleda da bi moglo doći do izmirenja, postizanja sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava, dogovora o održavanju ličnih odnosa ili sporazuma o visini doprinosa za izdržavanje djeteta, može odrediti novo ročište.
Ako nakon obustave postupka iz stava 2. ovog člana bude podnesena tužba ili zajednički prijedlog za razvod braka, sud će ga odbaciti.
Organ starateljstva će na ročištu za pokušaj mirenja bračnih supružnika ispitate stranke, bračne drugove, o uzrocima koji su po ocjeni tužioca, odnosno podnosilaca zajedničkog prijedloga za razvod braka, doveli do poremećaja bračnih odnosa, nastojati da takve uzroke otkloni i izmiri bračne drugove. U postupku mirenja organ starateljstva će utvrditi u kakvim se uslovima za život i razvoj nalaze zajednička djeca bračnih drugova i preduzeće potrebne radnje za njihov razvoj, vaspitanje i izdržavanje. Organ starateljstva će utvrditi ove okolnosti i kada ne postoje izgledi da se bračni drugovi izmire. Utvrđenje istakutih okolnosti olakšaće rad organu starateljstva u kasnijem postupku razvoda braka pred sudom, u kome obavezno učestvuje radi zaštite interesa djece.
Ukoliko ocijeni da je to potrebno organ starateljstva preporučiće bračnim drugovima da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. U tom cilju on može pozvati na ročište stručnjake iz tih ustanova ili organizacija da zajedno sa organom starateljstva, licem koje vodi postupak, pokušaju izmiriti bračne drugove ili ih, ako je to za zajedničku maloljetnu i usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produženo roditeljsko pravo i bračne drugove neizbježno, pripremiti za korektan i kvalitetan razvod braka. Ako je osnovano stručno tijelo organ starateljstva zatražiće od njega prijedlog za preduzimanje pojedinih mjera starateljstva.
Smatraće se da mirenje bračnih supružnika nije uspjelo ukoliko na ročištu za pokušaj mirenja ne dođe jedan ili oba bračna druga iako su uredno pozvana. Bračni drugovi su uredno pozvani kada im je poziv lično uručen na način određen zakonom. U tom slučaju organ starateljstva sastavlja zapisnik i u njega unosi da uredno pozvani jedan ili oba bračna druga nisu pristupila na ročište i da se smatra da mirenje nije uspjelo.
Da bi se održalo ročište za pokušaj mirenja bračnih supružnika potrebno je prisustvo oba bračna druga. Organ starateljstva pokušaće izmiriti bračne drugove u tom cilju organ starateljstva može obavitit razgovor sa svakim bračnim drugom posebno. Ukoliko na prvom ročištu za pokušaj mirenja ne dođe do imirenja bračnih drugova, a organ starateljstva ocijeni da postoje izgledi da dođe do izmirenja on može odrediti novo ročište. Novo ročište organ starateljstva mora zakazati tako da od dana kada je primio primjerak tužbe sa traženjem suda da pokuša mirenje, do provođenja postupka mirenja ne prođe rok od dva mjeseca. U tom roku organ starateljstva može zakazati i više ročišta za mirenje bračnih drugova ako ocijeni da će njihovim održavanjem doći do izmirenja bračnih drugova.
O odlaganju ročišta i zakazivanju novog organ starateljstva će donijeti zaključak. Zaključkom se odlučuje o pitanjima postupka i protiv njega nije dozvoljena žalba. Protiv zaključka se može izjaviti posebna žalba samo kada je to zakonom predviđeno, a u ovoj stvari Porodični zakon Republike Srpske ne predviđa žalbu.
Listing podstranica:
-
Bračno pravo
Cilj mirenja bračnih supružnika
Član 60
U postupku mirenja organ starateljstva, imajući u vidu najbolji interes djeteta, nastojaće da se bračni supružnici sporazumiju o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju maloljetne zajedničke ili usvojene djece, i to tako da postignu sporazum o zajedničkom ili samostalnom vršenju roditeljskog prava, održavanju ličnih odnosa između djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi, supružanskom izdržavanju, podjeli zajedničke imovine, vraćanju poklona i svim drugim pitanjima od značaja za bračne supružnike, njihovu maloljetnu zajedničku ili usvojenu djecu, bračnu i porodičnu zajednicu koja se gasi.
Kada se bračni drugovi i pored održavanja ročišta za pokušaj mirenja nisu izmirili organ starateljstva će nastojati da se oni sporazumiju o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju zjaedničke maloljetne djece. Zajednička maloljetna djeca su i potpuno usvojena djeca i djeca koju su bračni drugovi nepoptpuno zajednički usvojili. Osim o maloljetnoj djeci, organ starateljstva nastojaće da se bračni drugovi sporazuiju i odjeci nad kojima je produženo roditeljsko pravo. Pošto organ starateljstva učestvuje u postupku mirenja prvenstveno radi zaštite djece, sporazum, ako je postignut, mora odgovarati interesima djece.
Zapisnik o ročištu za pokušaj mirenja bračnih supružnika
Član 61
O ročištu za pokušaj mirenja organ starateljstva sačinjava zapisnik, koji sadrži izjave bračnih supružnika da li su se izmirili, odnosno da mirenje nije uspjelo, kao i sporazum iz člana 60. ovog zakona, ako je do takvog sporazuma došlo.
Zapisnik iz stava 1. ovog člana potpisuju stranke i lice koje je vodilo postupak mirenja.
Svakom bračnom supružniku dostavlja se ovjeren primjerak zapisnika.
Organ starateljstva je obavezan da sprovede postupak mirenja bračnih supružnika u roku od tri mjeseca od dana pokretanja postupka mirenja.
O svakom ročištu za pokušaj mirenja službeno lice organa starateljstva koje vodi postupak sastaviće zapisnik. Zapisnik se sastavlja u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku i sadrži podatke o urednom ili neurednom pozivanju bračnih drugova, izjave bračnih drugova da li su se izmirili odnosno da mirenje nije uspjelo, ili da se smatra da mirenje nije uspjelo jer je jedan ili oba uredno pozvana bračna druga izostao sa ročišta za pokušaj mirenja, kao i sporazum bračnih drugova o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju zajedničke maloljetne djece, ako je do takvog sporazuma došlo.
Prije zaključenja zapisnik će se pročitati bračnim drugovima. Oni imaju pravo da i sami pregledaju zapisnik i stave svoje primjedbe. Na kraju zapisnika će se navesti da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu ukratko će opisati sadržaj primjedbi. Zapisnik će potpisati bračni drugovi, a zatim će ga na kraju ovjeriti službeno lice koje je i rukovodilo radnjom, kao i zapisničar, ako ga je bilo. Svakom bračnom drugu ukoliko to traži izdaće se prepis zapisnika. U ovom postupku javnost je isključena pa je službeno lice koje vodi postupak dužno kao tajnu čuvati sve što je saznalo u postupku mirenja bračnih drugova.
Kad se ročište za pokušaj mirenja bračnih supružnika ne zakazuje
Član 62
Izuzetno od odredbe člana 58. stav 1. ovog zakona, organ starateljstva nije dužan da zakaže ročište za pokušaj mirenja u postupku koji je pokrenuo jedan bračni supružnik:
1) ako je boravište drugog bračnog supružnika nepoznato najmanje šest mjeseci,
2) ako drugi bračni supružnik ima prebivalište ili boravište u inostranstvu,
3) ako je jedan od bračnih supružnika nesposoban za rasuđivanje,
4) kada je sudskom odlukom utvrđeno da je jedan od bračnih supružnika izvršio porodično nasilje prema drugom bračnom supružniku ili maloljetnom zajedničkom ili usvojenom djetetu, kada je sud odredio hitnu mjeru zaštite ili zaštitnu mjeru u nekoj od navedenih situacija ili kada je nadležni tužilac donio naredbu o sprovođenju istrage zbog nasilja u porodici.
U slučajevima iz stava 1. ovog člana, organ starateljstva sačinjava službenu zabilješku o nemogućnosti sprovođenja postupka mirenja u kojoj se konstatuje jedan od razloga zbog kojeg postupak mirenja nije mogao biti sproveden, a koja ima isto pravno dejstvo kao i zapisnik o neuspjelom mirenju, te ga dostavlja bračnom supružniku koji je pokrenuo postupak mirenja.
Organ starateljstva postupa na isti način kao u stavu 2. ovog člana i kada se na ročište za pokušaj mirenja nije odazvao uredno pozvani bračni supružnik koji nije pokrenuo postupak mirenja i koji svoj izostanak nije opravdao.
Ako je osnovni sud organu starateljstva dostavio primjerak tužbe i zatražio da pokuša mirenje, organ starateljstva nije dužan da zakaže ročište za pokušaj mirenja: 1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje šest mjeseci; 2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje; 3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. Organ starateljstva dužan je pouzdano utvrditi da je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato, nije dovoljno da je organu starateljstva vraćen poziv sa naznakom dostavljača da je stranka nepoznata ili da je odselila, uzimanjem izjave od drugog bračnog druga, traženjem podataka od nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova i drugih organa uprave ili na drugi način.
Ako je utvrđeno da je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato, a on nema zastupnika, organ starateljstva postaviće mu zastupnika za slučaj vođenja brakorazvodnog postupka i o tome obavijestiti sud. Smatra se da je jedno lice nesposobno za rasuđivanje ako mu je pravosnažnom odlukom suda djelimično ili u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost. U tom slučaju organ starateljstva staviće ga pod starateljstvo. Lice nesposobno za rasuđivanje, u smislu odredaba ovog člana, je i lice protiv koga je pokrenut postupak kod suda za oduzimanje ili ograničavanje poslovne sposobnosti, bez obzira da li je tome licu postavljen ili nije postavljen privremeni staralac, jer je to u njegovom interesu.
Ishod postupka mirenja bračnih supružnika
Član 63
Ako mirenje uspije i u postupku pred organom starateljstva bračni supružnici se izmire, zahtjev za ponovni postupak mirenja bračni supružnici ne mogu podnijeti u roku od šest mjeseci od dana uručenja zapisnika o izvršenom mirenju.
Ukoliko mirenje ne uspije i bračni supružnici se u postupku pred organom starateljstva ne izmire, bračni supružnici mogu podnijeti tužbu ili zajednički prijedlog za razvod braka sa zapisnikom o neuspjelom pokušaju mirenja, u roku od šest mjeseci od dana prijema zapisnika o ishodu postupka mirenja.
Po proteku roka iz stava 2. ovog člana bračni supružnici su dužni pokrenuti novi postupak mirenja