Društvo sa ograničenom odgovornošću - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Društvo sa ograničenom odgovornošću u smislu Zakona o privrednim društvima Republike Srpske jeste privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica, u svojstvu članova društva, radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom.
Zakon o privrednim društvima
Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 127/008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017, 82/2019 i 17/2023
III Društvo sa ograničenom odgovornošću
1. Osnovna načela
Pojam i odgovornost društva sa ograničenom odgovornošću
Član 99
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću u smislu Zakona o privrednim društvima jeste privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica, u svojstvu članova društva, radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom.
(3) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim do iznosa neunesenog uloga u imovinu društva.
(4) Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati najviše 50 članova.
(5) Ako se broj članova društva sa ograničenom odgovornošću poveća iznad broja članova iz stava 4. ovog člana, ali ne više od 100 članova, i ako se taj broj održi u periodu dužem od godinu dana, to društvo mijenja pravnu formu u formu zatvorenog akcionarskog društva.
Društvo sa ograničenom odgovornošću je privredno društvo koje ima jednog ili više članova, s tim da članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva. Za društvo sa ograničenom odgovornošću smatra se da posjeduje karakteristike i društva lica i društva kapitala, ali da preovlađuju karakteristike društva kapitala, zbog čega se i svrstava u tu kategoriju. Karakteristike društva lica pripisuju mu se na osnovu činjenice da se osniva uglavnom imajući u vidu lična svojstva članova, a karakteristike društva kapitala po osnovu činjenice da članovi društva odgovaraju za obaveze društva samo uloženim kapitalom.
Osnivač, odnosno član može biti i jedno lice, što je danas uobičajeno rješenje i u uporednom pravu. Članovi stiču udjele u društvu, jer ovo društvo ne može da izdaje akcije. Svakom članu pripada jedan udio, pri čemu veličina udjela ne mora da bude jednaka, kao ni prava koja po osnovu veličine udjela pripadaju različitim članovima. Udjeli nisu akcije, niti druge hartije od vrijednosti, a članovi ne mogu njima raspolagati putem javne ponude.
Zbog navedenih karakteristika, smatra se da postoje tri glavna svojstva ovog društva: 1) ograničena odgovornost članova; 2) nesposobnost za pojavljivanje na berzi i 3) fleksibilnost u pogledu organizacija. Članovi društva odgovaraju za obaveze društva samo imovinom koju su uložili, zbog čega se govori o ograničenoj odgovornosti. Društvo nije otvoreno za pristupanje bilo kojih lica, odnosno za prikupljanje kapitala od velikog broja lica, zbog čega je zabranjeno da se njegovim udjelima trguje putem opšteg poziva za kupovinu. Pozitivno pravo ostavlja članovima široke mogućnosti da prilagode strukturu organa, zbog čega se smatra da je ovaj statusni oblik prilagodljiv - fleksibilan potrebama osnivača.
Načelo slobode ugovaranja
Član 100
Članovi društva sa ograničenom odgovornošću svoje međusobne obaveze u društvu, kao i odnose sa društvom, uređuju slobodno ako Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske nije drugačije uređeno.
Fleksibilnost društva sa ograničenom odgovornošću koja se ističe kao jedna od njegovih karakteristika potvrđuje se i kroz načelo autonomije volje. Ovo načelo izražava mogućnost zaključenja ugovora, kako između društva i članova, tako i između članova međusobno, po principu da je dozvoljeno sve što nije zabranjeno. Kada zakon predviđa mogućnost slobodnog uređenja odnosa, izuzimajući samo ono što je zakonom drugačije uređeno, time se daje široka sloboda ugovoračima da urede svoje odnose po principu da njihov ugovor ne smije biti u suprotnosti jedino sa zabranama koje su eksplicitno predviđene zakonom. Ovo se odnosi na zabrane iz bilo kog zakona, a ne samo Zakona o privrednim društvima.
Osim toga, izričito pominjanje samo zakonskih ograničenja isključuje mogućnost da se podzakonskim aktom predvide ograničenja kojima bi se umanjila sloboda ugovaranja članova društva sa ograničenom odgovornošću. Ako bi, ipak, članovi ugovorili nešto što je u suprotnosti sa zakonskom zabranom, njihov ugovor ili određene odredbe bili bi ništavi, bez obzira na to da li je ništavost izričito predviđena zakonom kao sankcija. U našoj sudskoj praksi već dugo se primjenjuje stav da suprotnost ugovora sa imperativnim normama povlači sankciju ništavosti i u situaciji kada nije izričito propisano da sankcija ništavosti nastupa po samom zakonu.
Ovu slobodu članovi društva sa ograničenom odgovornošću mogu da realizuju na tri načina. Prvo, zaključenjem osnivačkog ugovora kojim mogu da urede svoje međusobne odnose i odnose sa društvom, onako kako im odgovara. Drugo, zaključenjem ugovora članova. I treće, zaključenjem posebnih ugovora između člana i društva kojim se uređuju različite vrste odnosa.
2. Osnivački akt i ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću
Član 101
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću sadrži:
-
puno ime i prebivalište svakog fizičkog lica i poslovno ime i sjedište svakog pravnog lica člana društva
-
djelatnost
-
iznos osnovnog kapitala i iznos, vrstu i vrijednost uloga svakog osnivača i opis vrste i vrijednost nenovčanog uloga
-
način i vrijeme unošenja nenovčanih uloga, odnosno vrijeme uplate novčanih uloga
-
ukupan iznos troškova osnivanja, odnosno procijenjeni iznos svih troškova plaćenih od društva ili zaračunatih društvu u vezi sa osnivanjem, a po potrebi i troškove prije nego što je utvrđeno da društvo ispunjava uslove za početak poslovanja i
-
odobrene posebne pogodnosti bilo kom licu koje je učestvovalo u osnivanju društva ili u poslovima prije osnivanja društva ili utvrđivanja ispunjenosti uslova za početak poslovanja.
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću može sadržati i druge odredbe, uključujući i odredbe koje može sadržati i ugovor članova društva.
Zakon određuje minimalnu sadržinu osnivačkog akta, bilo da je riječ o odluci o osnivanju ili ugovoru o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću. Prvo, riječ je o identifikacionim podacima članova društva, odnosno osnivača. različiti podaci se zahtijevaju zavisno od toga da li je riječ o domaćem ili stranom licu, kao i od toga da li je riječ o fizičkom ili pravnom licu. osnivački akt mora da sadrži podatke o poslovnom imenu i sjedištu društva koje se osniva. Poslovno ime mora biti sačinjeno tako da sadrži minimum podataka predviđenih zakonom, pravna forma, naziv i sjedište, ali ako se osniva privredno društvo koje se bavi nekom djelatnošću za koju je propisano da mora biti naznačena u poslovnom imenu, onda će poslovno ime morati da sadrži i takve navode.
Da bi se izbjegla mogućnost da naziv koji se unosi u poslovno ime već koristi neko drugo privredno društvo korisno je rezervisati naziv prije sačinjavanja osnivačkog akta. Osim označenja sjedišta u poslovnom imenu, potrebno je odrediti i adresu na kojoj se nalazi sjedište. Pretežna djelatnost društva određuje se u osnivačkom aktu navođenjem broja, šifre i naziva djelatnosti iz Uredbe o klasifikaciji djelatnosti. Pretežna djelatnost ne može se drugačije označiti osim korišćenjem četverocifrenog broja i naziva koji ide uz njega.
Osnivački akt mora da sadrži i precizne podatke o osnovnom kapitalu društva. Prije svega, mora biti navedena ukupna vrijednost osnovnog kapitala. Ona se izražava isključivo u novcu, i to u konveribilnim markama. Mora biti razgraničeno i to koliko se unosi u novcu, akoliko u nenovčanom obliku, navođenjem odgovarajuće vrijednosti u konvertibilnim markama, tako da zbir vrijednosti novčanog i nenovčanog uloga mora da daje ukupnu vrijednost osnovnog kapitala.
Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću
Član 102
Društvo sa ograničenom odgovornošću, pored osnivačkog akta, može da ima i ugovor članova društva kojim se uređuje naročito poslovanje društva i upravljanje. Ugovor članova društva sačinjava se u pisanoj formi i sadrži odredbe o:
-
obavezama članova društva na dodatne uloge pored osnovnih uloga, kao i o posebnim naknadama i posljedicama u slučaju neispunjenja takvih obaveza
-
posebnim uslovima i načinu prenosa udjela članova društva koji se razlikuju od načina uređenog ovim zakonom
-
načinu za ostvarivanje prava glasa članova društva ili prava na dividendu - jednako pravo, pravo u skladu sa udjelom u osnovnom kapitalu društva ili pravo utvrđeno na neki drugi način, i
-
postupku odlučivanja, uključujući i postupak za odlučivanje u slučaju blokade odlučivanja među članovima društva.
Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću, kao i njegove izmjene i dopune, proizvode pravno dejstvo danom potpisivanja od svih članova društva, ako ugovorom nije drugačije određeno.
Odnos osnivačkog akta i ugovora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 103
U slučaju neusklađenosti između osnivačkog akta društva sa ograničenom odgovornošću i članova društva primjenjuje se osnivački akt društva.
3. Troškovi
Troškovi osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću
Član 104
(1) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da troškove osnivanja društva snosi društvo ili osnivač.
(2) Ako osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno, troškove osnivanja društva snose osnivači.
(3) Ako je osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću određeno da troškove osnivanja snosi društvo, ti troškovi nadoknađuju se osnivačima do iznosa navedenog u osnivačkom aktu.
4. Osnovne obaveze članova društva sa ograničenom odgovornošću
4.1. Obaveze u vezi sa ulogom
Vrste uloga u društvo sa ograničenom odgovornošću
Član 105
(1) Ulog u društvo sa ograničenom odgovornošću može biti novčani ili nenovčani, uključujući i izvršeni rad i pružene usluge društvu.
(2) Ulozi članova društva sa ograničenom odgovornošću ne moraju biti jednake vrijednosti.
(3) Ulozi u društvo sa ograničenom odgovornošću, novčani ili nenovčani, ulažu se u društvo u skladu sa osnivačkim aktom društva.
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću mora da sadrži precizne podatke o osnovnom kapitalu društva. Prije svega mora biti navedena vrijednost osnovnog kapitala. Ona se izražava isključivo u novcu i to u konvertibilnim markama. Mora biti razgraničeno i to koliko se unosi u novcu, a koliko u nenovčanom obliku, navođenjem odgovarajuće vrijednosti u konvertibilnim markama, tako da zbir vrijednosti novčanog uloga i nenovčanog mora da daje ukupnu vrijednost osnovnog kapitala.
Mora biti odvojeno iskazana vrijednost novčanog, kao i vrijednost nenovčanog uloga. Vrijednost novčanog uloga ne smije biti manja od 1,00 konvertibilne marke, iznos minimalnog osnovnog kapitala. Nenovčani ulog mora biti opisan u pogledu karakteristika, kao i u pogledu vrijednosti. Opis podrazumijeva određene stvari, odnosno prava koja se unose u osnovni kapital. Dopušteno je predvidjeti obavezu unošenja svih dobara koja imaju imovinsku vrijednost i prenosiva su. Osim prava svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, to može biti i autorsko pravo, pravo industrijske svojine, potraživanje i drugo.
Osnivački akt donose, odnosno zaključuju poznata lica, zbog toga mora biti opredijeljeno osnivačkim aktom u čemu se sastoji ulog svakog od njih, kao i vrijednost tog uloga, takođe za svakog od članova. Vrijednost nenovčanog uloga određuju sami članovi sporazumno. Moguće je i angažovanje procjenjivača, ali to nije obavezno po Zakonu o privrednim društvima Republike Srpske. Za svakog od članova mora biti određen i rok za unošenje uloga, imajući u vidu odredbe o rokovima. Osnivačkim aktom mora biti određen i udio svakog od članova društva, i to u novcu, s tim da ukupna vrijednost udjela odgovara ukupnoj vrijednosti osnovnog kapitala, ali i procentualno za svakog od članova društva. Ukupan zbir procenata mora iznositi 100%.
Listing podstranica:
Dodatni ulozi članova društva sa ograničenom odgovornošću
Osnov
Član 106
(1)Članovi društva sa ograničenom odgovornošću mogu donijeti odluku o ulaganju dodatnih uloga ako je to određeno osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2)Dodatni ulozi članova društva sa ograničenom odgovornošću srazmjerni su udjelima, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(3)Ako član društva sa ograničenom odgovornošću ne unese dodatni ulog u skladu sa stavom 2. ovog člana, ostali članovi obavezni su da uplate taj dio srazmjerno svojim udjelima, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(4)Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da je član društva koji ne izvrši obaveze iz st. 1. i 2. ovog člana odgovoran ostalim članovima i društvu za prouzrokovanu štetu
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću
Minimalni osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću
Član 107
(1)Novčani dio osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću iznosi najmanje 1 KM i uplaćuje se na privremeni račun do registracije društva.
(2) U slučaju da je novčani dio osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću jednak ili veći od 5.000 KM, najmanje polovina tog iznosa uplaćuje se na privremeni račun do registracije društva, a ostatak se uplaćuje prema rokovima uplate novčanih uloga, koji su određeni u osnivačkom aktu, a najkasnije u roku od dvije godine od dana registracije.
(3) Ako više lica osnivaju društvo sa ograničenom odgovornošću, minimalni novčani dio za svakog osnivača ne može iznositi manje od 1 KM po osnivaču.
(4)Posebnim zakonom za osnivanje finansijskih i osiguravajućih organizacija i privrednih društava koja obavljaju zakonom određene djelatnosti kao društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti veći minimalni osnovni kapital
Propisana je i minimalna vrijednost osnovnog kapitala za društva sa ograničenom odgovornošću i ona iznosi 1 KM. Ovako nizak iznos nije primjeren položaju društva sa ograničenom odgovornošću. Društvo sa ograničenom odgovornošću za svoje obaveze odgovara svojom imovinom, a njegovi članovi ne odgovaraju za njegove obaveze. Osnovni kapital, između ostalog, služi i kao garancija povjeriocima da će u imovini društva, prilikom pokušaja prinudne naplate, naći dobra iz kojih je naplata moguća, najmanje u vrijednosti osnovnog kapitala. Ovdje to znači čitavu 1 konvertibilnu marku, što iz ugla povjerilaca ne predstavlja nikakvu garanciju naplate potraživanja.
Sam zakon je ovdje stvorio mogućnost visokog rizika za povjerioce društva sa ograničenom odgovornošću. Zakonodavac je ovdje neuobičajeno povlastio članove društva sa ograničenom odgovornošću na štetu povjerilaca, što nije u skladu sa principom ravnopravnosti pred zakonom. Društvo koje počinje bilo kakvu djelatnost sa 1 konveribilnom markom zasigurno je potkapitalizovano, što znači da članovi tog društva planiraju da rade obrćući tuđu imovinu, a da njihovo ulaganje bude toliko malo da ih gubitak neće pogoditi.
Iako je to zbog vrijednosti koja je propisana, 1 KM, potpuno irelevantno, i za ovu vrijednost važi pravilo da mora biti unijeta u društvo u novcu. Prilikom osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću osnivač je dužan da ovaj iznos uplati na poseban račun, a taj iznos će nakon osnivanja, tj. registracije društva, biti prebačen na račun društva. Čak i ako se ulaže mnogo veća vrijednost u nenovčanom obliku, potrebno je iznos koji je propisan kao minimalna vrijednost osnovnog kapitala uplatiti u novcu i ta obaveza ne može biti zamijenjena unošenjem nenovčanog uloga veće vrijednosti.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava ...
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću
Član 108
(1)Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se odlukom skupštine članova povećati novim ulozima članova, koji mogu biti novčani ili nenovčani ili pretvaranjem raspoloživih rezervi za ove namjene u osnovni kapital.
(2)Povećanje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću može se vršiti i pretvaranjem potraživanja u udio.
(3)Povećanje osnovnog kapitala po osnovu iz stava 2. ovog člana može se u toku godine izvršiti najviše do polovine osnovnog kapitala društva koji postoji u trenutku donošenja odluke skupštine članova društva.
(4)Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću može se smanjiti odlukom skupštine članova, ali ne ispod zakonom propisanog minimalnog osnovnog kapitala.
(5)Smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću po jednom osnovu može se izvršiti istovremeno sa povećanjem njegovog osnovnog kapitala po drugom osnovu u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
(6)Registracija povećanja iz sredstava društva i smanjenja osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću vrši se jednom godišnje i to u roku od 30 dana od dana održavanja godišnje skupštine članova društva.
Ovaj član, prije svega, određuje iz kojih se izvora može povećati osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću. Prvo, on se može povećati iz imovine članova društva ili trećeg lica unošenjem u društvo kao ulog u osnovni kapital. Nije svako unošenje imovine u društvo osnov za povećanje osnovnog kapitala. Bitno je da se to radi sa namjerom da se poveća osnovni kapital, a ta namjera mora biti obostrana - postojati i kod lica koje ulaže i kod društva u koje se ulaže. Ulog može poticati iz imovine postojećih članova, ali i iz imovine nekog trećeg lica koje do određenog momenta nije bilo član društva. Kako se ovdje imovinska vrijednost unosi iz imovine izvan društva, ulaganjem u osnovni kapital iz ovakvih izvora povećava se vrijednost ukupne imovine društva, a ne samo vrijednost osnovnog kapitala.
Osnovni kapital može da se poveća i bez unošenja dodatnih uloga, iz društva, na teret imovine društva. To je moguće pod uslovom da se time ne stvara fiktivni kapital, a to bi se dogodilo ako neto imovina društva nije veća od vrijednosti osnovnog kapitala. Međutim, ako u društvu postoji neraspoređena dobit ili je neki iznos izdvojen u rezerve, moguće je povećanje osnovnog kapitala na teret dobiti ili rezervi društva. Povećanje na teret dobiti moguće je ako u društvu postoji neraspoređena dobit, ali ne ako je društvo donijelo odluku da isplati dobit pa je samo nije isplatilo. Ako je dobit neraspoređena, odluka da se na teret dobiti poveća osnovni kapital rješava sudbinu dobiti koja se umanjuje za toliko za koliko se osnovni kapital povećava.
Konverzija potraživanja prema društvu, duga društva, u osnovni kapital jeste specifičan osnov povećanja. Moguće je da društvo ima dug prema nekome od povjerilaca, koji mu najčešće predstavljaju teret. Jedan od načina da se oslobodi duga jeste da svoj dug, potraživanje povjerioca, konvertuje u ulog u osnovni kapital. Za ovo je potrebna saglasnost i povjerioca društva. Društvo mora da donese odluku o povećanju osnovnog kapitala, ali da u toj odluci odredi da se osnovni kapital povećava konverzijom duga koji društvo ima prema određenom povjeriocu, uz saglasnost tog povjerioca.
Društvo konverziju duga u kapital, po pravilu, ne nudi svim svojim povjeriocima, ali nije isključena ni mogućnost donošenja odluke kojom će se takva mogućnost ponuditi nekolicini povjerilaca, pa čak i svima, ako društvo procijeni da bi mu to odgovaralo. Sa tim povjeriocem treba zaključiti ugovor koji je osnov za povećanje osnovnog kapitala. Na ovaj način se dug društva prema tom povjeriocu gasi, a povjerilac postaje član društva. Ukupna vrijednost imovine društva može na ovaj način da se poveća, ali i ne mora. Neće se povećati ako se dug konvertuje u udio po principu 1:1, ali ako se konvertuje u nekoj drugoj proporciji tako da povjerilac plaća više, a dobija dio koji vrijedi manje od njegovog potraživanja, onda se imovina društva povećava.
Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću moguće je i smanjiti. Odluku o smanjenju donosi skupština društva. Njie predviđena mogućnost da drugi organ donese odluku. Osnivačkim aktom može biti propisano da se zahtijeva druga većina, ali ne i manja od obične većine od ukupnog broja glasova u skupštini društva. Vrijednost osnovnog kapitala može se smanjiti najmanje do vrijednosti koja je propisana kao minimalna vrijednost osnovnog kapitala za društvo sa ograničenom odgovornošću, a to je 1 konvertibilna marka.
Primjena odredbi o otvorenom akcionarskom društvu na doo
Član 109
Odredbe Zakona o privrednim društvima o otvorenom akcionarskom društvu koje se odnose na održavanje osnovnog kapitala, rezerve, povećanje i smanjenje osnovnog kapitala, kao i održavanje skupštine akcionara shodno se primjenjuju i na održavanje, povećanje i smanjenje osnovnog kapitala i održavanje skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću u slučaju gubitka.
Udjeli u društvu sa ograničenom odgovornošću
Princip jedan udio jedan član
Član 110
(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću stiče udio u osnovnom kapitalu društva srazmjerno vrijednosti uloga
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću može imati jedan udio u društvu
(3) Ako član društva sa ograničenom odgovornošću stekne jedan ili više udjela, ti udjeli se spajaju sa postojećim udjelom i zajedno čine jedan udio.
(4) Udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću mogu se registrovati u Centralnom registru.
(5) Udjeli mogu glasiti na iznos koji nije djeljiv cijelim brojem i u tom slučaju glase na decimalni iznos.
(6) Udjeli koji su registrovani u Centralnom registru u skladu sa ovim zakonom, smatraju se hartijama od vrijednosti i slobodno su prenosivi.
(7) Propisi kojima je uređeno tržište hartija od vrijednosti shodno se primjenjuju i na vođenje registra udjela kod Centralnog registra i izdavanje izvještaja.
(8) U slučaju iz stava 4. ovog člana primjenjuje se načelo konstitutivnosti upisa u Centralni registar, koje podrazumijeva da se sva prava i obaveze stiču od dana upisa u Centralni registar, bez obzira na dan upisa u registar poslovnih subjekata.
Prava glasa i imovinska prava po osnovu udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću
Član 111
(1) Pravo glasa članova društva sa ograničenom odgovornošću, kao i imovinska prava prema društvu, uključujući i učešće u dobiti i raspodjeli likvidacionog viška, srazmjerni su udjelima članova u ukupno uplaćenom osnovnom kapitalu društva u vrijeme ostvarivanja tih prava, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
(2) U slučaju da knjigu udjela vodi Centralni registar, prava učešća i glasanja na skupštini društva sa ograničenom odgovornošću ostvaruju se na osnovu izvještaja Centralnog registra.
Pravna priroda udjela u društvo sa ograničenom odgovornošću
Član 112
(1) Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću koji nisu registrovani u Centralnom registru nisu hartije od vrijednosti.
(2) Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu se sticati, niti se njima može raspolagati upućivanjem javne ponude.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću izdaje svakom članu društva potvrdu kao dokaz članstva i njegovog udjela, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(4) U slučaju iz člana 110. stav 4. ovog zakona, Centralni registar izdaje izvještaj (izvod, potvrdu ili drugi dokument) o vlasnicima udjela iz knjige udjela.
Suvlasništvo udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću
Član 113
(1) Udio može pripadati jednom licu ili većem broju lica (u daljem tekstu: suvlasnici udjela). Suvlasnici udjela se u odnosu na društvo s ograničenom odgovornošću smatraju jednim članom.
(2) Suvlasnici udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću svoja prava glasa i druga prava ostvaruju preko jednog zajedničkog punomoćnika, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana, suvlasnici udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću dužni su pismenim putem obavijestiti društvo ili Centralni registar radi upisa zajedničkog punomoćnika u knjigu udjela.
(4) Obavještenje koje društvo sa ograničenom odgovornošću uputi zajedničkom punomoćniku iz stava 2. ovog člana smatra se da je dato svim suvlasnicima udjela. Ako suvlasnici udjela propuste da identifikuju zajedničkog punomoćnika, obavještenje dato od društva bilo kom suvlasniku smatra se da je dato svim suvlasnicima.
(5) Suvlasnici udjela solidarno odgovaraju društvu sa ograničenom odgovornošću za sve obaveze prema društvu koje se tiču njihovog udjela.
(6) Pravne radnje društva sa ograničenom odgovornošću prema jednom suvlasniku udjela imaju dejstvo prema svim suvlasnicima tog udjela.
Knjiga udjela društva sa ograničenom odgovornošću
Član 114
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da vodi knjigu udjela, koju drži u svom sjedištu.
(2) U knjigu udjela upisuju se: ime i prebivalište, odnosno poslovno ime, sjedište i jedinstveni identifikacioni broj svakog člana društva, zajedničkog punomoćnika suvlasnika, iznos ugovorenog i uplaćenog uloga i eventualne sporedne činidbe i dopunski ulozi, pored osnovnog uloga, opterećenja udjela, broj ili procenat glasova svakog udjela i svi prenosi udjela, uključujući i vrijeme prenosa i ime prenosioca i sticaoca, kao i sve eventualne promjene ovih podataka.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću može obavezu vođenja knjige udjela prenijeti na Centralni registar.
(4) Društvo sa ograničenom odgovornošću podnosi registru, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata, prijavu i dokumenta za svaku promjenu podataka upisanih u knjizi udjela, radi registracije i objavljivanja.
(5) U slučaju iz stava 3. ovog člana, Centralni registar po svakoj promjeni upisanoj u knjigu udjela, po službenoj dužnosti, dostavlja podatke iz knjige udjela društvu sa ograničenom odgovornošću.
(6) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću imaju pravo uvida u knjigu udjela i pravo na kopije.
(7) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću odgovaraju društvu za tačnost podataka u knjizi udjela, u skladu sa ovim zakonom.
(8) Centralni registar upisuje založna prava na udjelima društava sa ograničenom odgovornošću koji su kod njega upisani.
(9) Sa udjelima društava sa ograničenom odgovornošću, za koje Centralni registar vodi knjigu udjela, može se prometovati i na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu, u skladu sa pravilima berze ili drugog uređenog javnog tržišta.
Značaj upisa u knjigu udjela doo
Član 115
(1) U odnosu na društvo sa ograničenom odgovornošću, član društva je lice koje je kao takvo upisano u knjigu udjela, a u odnosu na treća lica član društva je lice koje je kao takvo registrovano.
(2) Smatra se da je član društva upisan u knjigu udjela danom podnošenja prijave za upis u registar, koja sadrži sve podatke koji se upisuju u knjigu udjela, bez obzira na to kada je upis stvarno izvršen.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako knjigu udjela vodi Centralni registar, član društva upisan je u knjigu udjela momentom evidentiranja u Centralnom registru.
Pojam i sticanje sopstvenih udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću
Član 116
(1) Sopstvenim udjelom društva sa ograničenom odgovornošću u smislu ovog zakona smatra se udio koji društvo stekne od svojih članova.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može upisivati sopstvene udjele, direktno ili indirektno, preko trećeg lica koje ih stiče za račun društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću može od svojih članova sticati sopstvene udjele koji su u cjelini uplaćeni, kao i udjele koji nisu u cjelini uplaćeni.
(4) Udjeli iz stava 3. ovog člana mogu se steći kupovinom od članova društva po osnovu prinudnog prestanka svojstva člana društva ili po drugom osnovu.
(5) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može sticati sopstvene udjele suprotno odredbama ovog zakona o ograničenju plaćanja.
(6) Društvo sa ograničenom odgovornošću po osnovu sopstvenih udjela nema pravo glasa niti se ti udjeli računaju u kvorum glasova niti daju pravo na dividendu.
(7) Stečeni sopstveni udjeli ili dijelovi udjela društva sa ograničenom odgovornošću kojima se ne raspolaže u roku od godinu dana od dana sticanja, poništavaju se.
Uzimanje udjela društva sa ograničenom odgovornošću u zalog
Član 117
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može udjele uzeti u zalog, ako je ukupni iznos potraživanja obezbijeđenih zalogom udjela niži od vrijednosti udjela, odnosno vrijednosti uplaćenog udjela.
(2) Na uzimanje udjela člana društva sa ograničenom odgovornošću u zalog od samog društva ili od lica koje djeluje u svoje ime a za račun društva, primjenjuju se odredbe ovog zakona o sticanju sopstvenih udjela.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Kredit društva za sticanje novih udjela
Član 118
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može direktno ili indirektno pružati finansijsku podršku bilo koje vrste za kupovinu svojih udjela.
(2) Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na tekuće pravne poslove finansijskih organizacija, kao ni na davanje avansa ili kredita ili pružanja obezbjeđenja od društva sa ograničenom odgovornošću za sticanje udjela društva od zaposlenih u društvu ili u povezanim društvima.
(3) Raspolaganja iz stava 2. ovog člana mogu se vršiti samo u okviru ograničenja plaćanja propisanih ovim zakonom.
Povlačenje i poništenje udjela društva sa ograničenom odgovornošću
Član 119
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može povući i poništiti udjele u slučajevima određenim osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Odluku o povlačenju i poništenju udjela donosi skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(3) Odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću o povlačenju i poništenju udjela sadrži: osnov povlačenja i poništenja, iznos koji se plaća članu čiji je udio povučen i poništen i dejstvo poništenja na osnovni kapital društva.
(4) Odluka iz stava 2. ovog člana unosi se u knjigu odluka.
(5) Član društva sa ograničenom odgovornošću čiji je udio povučen i poništen gubi prava i obaveze koje je imao po osnovu tog udjela.