Prestanak radnog odnosa - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Prestanak radnog odnosa može nastupiti istekom ugovora o radu na određeno vrijeme, sporazumom radnika i poslodavca, otkazom koji daje radnik ili poslodavac, ispunjenjem zakonom propisanih uslova za prestanak radnog odnosa, kao i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom o radu Republike Srpske.
Poseban značaj u praksi imaju otkaz ugovora o radu od strane poslodavca, povrede radnih obaveza i radne discipline, prestanak potrebe za radom usljed ekonomskih, tehnoloških ili organizacionih promjena, kao i prava radnika u slučaju nezakonitog prestanka radnog odnosa.
Zakonitost prestanka radnog odnosa ne zavisi samo od postojanja razloga za prestanak, već i od pravilnog provođenja zakonom propisanog postupka, poštovanja rokova i donošenja odgovarajućih akata.
Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć radnicima i poslodavcima u vezi sa prestankom radnog odnosa, otkazom ugovora o radu, zaštitom prava iz radnog odnosa i zastupanjem u radnim sporovima.
Pronađite odgovor na Vaše pitanje:
Zakon o radu Republike Srpske
* Odredbe člana 179. stav 3. tačka 5) Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016 i 66/2018) prestale su da važe na osnovu Odluke US, broj: U-66/20 od 29. septembra 2021. godine, objavljene u "Sl. glasniku RS", br. 91/2021 od 12. oktobra 2021. godine.
Prestanak radnog odnosa
Načini prestanka radnog odnosa u Republici Srpskoj
Član 175
Radni odnos prestaje:
1) istekom roka na koji je zasnovan,
2) kad radnik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja,
3) sporazumom između radnika i poslodavca,
4) otkazom ugovora o radu od strane radnika ili poslodavca,
5) odlukom nadležnog suda,
6) na zahtjev roditelja ili staratelja radnika mlađeg od 18 godina života,
7) smrću radnika i
8) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
Radni odnos u Republici Srpskoj može prestati iz različitih razloga predviđenih Zakonom o radu. Prava i obaveze radnika i poslodavca zavise od konkretnog osnova prestanka radnog odnosa, zbog čega je važno razlikovati otkaz ugovora o radu, sporazumni prestanak radnog odnosa i druge zakonom propisane slučajeve.
Poseban značaj ima utvrđivanje da li je radni odnos prestao na zakonit način, da li je poslodavac poštovao propisani postupak i da li radnik ostvaruje pravo na otkazni rok, otpremninu ili odgovarajuću pravnu zaštitu. Ta pitanja obrađena su u nastavku stranice.
Prestanak radnog odnosa nezavisno od volje radnika i poslodavca
Član 176
Radniku prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodavca:
1) ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod radnika došlo do gubitka radne sposobnosti, danom dostavljanja formalnog obavještenja o gubitku radne sposobnosti poslodavcu od strane nadležnog organa;
2) ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju dužem od šest mjeseci, sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere;
3) u slučaju prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom.
Član 176 Zakona o radu Republike Srpske uređuje slučajeve u kojima radni odnos prestaje nezavisno od volje radnika i poslodavca. To su zakonom utvrđeni gubitak radne sposobnosti, određeni slučajevi osude na kaznu zatvora ili izricanja odgovarajuće mjere u trajanju dužem od šest mjeseci, kao i prestanak rada poslodavca.
Za razliku od otkaza ugovora o radu, u ovim slučajevima prestanak radnog odnosa vezuje se za nastupanje zakonom propisanih okolnosti. Posebno je važno pravilno utvrditi postojanje razloga za prestanak radnog odnosa i datum njegovog nastupanja, jer od toga mogu zavisiti prava i obaveze radnika i poslodavca.
Sporazumni prestanak radnog odnosa
Član 177
Radni odnos može da prestane na osnovu pisanog sporazuma poslodavca i radnika.
Sporazumom iz stava 1. ovog člana mogu se ugovoriti prava i obaveze radnika i poslodavca do prestanka i nakon prestanka radnog odnosa.
Sporazum iz stava 1. ovog člana proizvodi pravno dejstvo od dana ovjere potpisa radnika na sporazumu od strane nadležnog organa lokalne samouprave.
Sporazumni prestanak radnog odnosa podrazumijeva saglasnost radnika i poslodavca da radni odnos prestane pod zajednički utvrđenim uslovima. Sporazum mora biti zaključen u pisanom obliku, a njime se mogu urediti datum prestanka radnog odnosa, međusobna prava i obaveze, kao i druga pitanja povezana sa prestankom zaposlenja. Prema članu 177 Zakona o radu Republike Srpske, sporazum proizvodi pravno dejstvo od dana ovjere potpisa radnika od strane nadležnog organa lokalne samouprave.
Prije potpisivanja sporazuma radnik treba pažljivo razmotriti njegove posljedice, posebno u pogledu neisplaćenih plata, naknada i drugih potraživanja, kao i eventualnih prava po osnovu nezaposlenosti. Sporazumni prestanak radnog odnosa razlikuje se od jednostranog otkaza ugovora o radu, a u praksi se za njega često koristi i izraz „sporazumni raskid ugovora o radu“.
Otkaz ugovora o radu od strane radnika
Član 178
Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu, bez obaveze navođenja razloga.
Otkaz ugovora o radu radnik dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa.
U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu zbog povrede obaveza od strane poslodavca koje proizilaze iz ovog zakona, drugih propisa, opštih akata i ugovora o radu, otkaz se poslodavcu može dostaviti najmanje jedan dan prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa.
Otkaz ugovora o radu po osnovu iz stava 3. ovog člana radnik može dati najdalje u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu obaveza iz ovog zakona, drugih propisa, opštih akata i ugovora o radu.
Radnik ima pravo da otkaže ugovor o radu, u skladu sa uslovima propisanim Zakonom o radu Republike Srpske. Za otkaz koji daje radnik nije potrebna saglasnost poslodavca, ali je važno poštovati propisanu formu i pravila o otkaznom roku. Za razliku od jednostranog otkaza, sporazumni prestanak radnog odnosa zasniva se na saglasnosti radnika i poslodavca o prestanku radnog odnosa.
Prije podnošenja otkaza potrebno je obratiti pažnju na datum prestanka radnog odnosa, eventualne neizmirene obaveze poslodavca i prava koja radnik može ostvarivati nakon prestanka zaposlenja. Pravilno sproveden postupak prestanka radnog odnosa može spriječiti kasnije nesporazume i sporove između radnika i poslodavca.
Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca
Razlozi za otkaz ugovora o radu
Prema članu 179 Zakona o radu Republike Srpske, poslodavac može otkazati ugovor o radu samo kada postoji zakonom predviđen opravdan razlog. Razlozi za otkaz mogu se odnositi na neostvarivanje rezultata rada ili nedostatak potrebnih znanja i sposobnosti radnika, tehnološke, ekonomske ili organizacione promjene kod poslodavca, odbijanje zakonom predviđenih izmjena ugovora o radu, kao i druge slučajeve propisane zakonom. Posebnu grupu razloga predstavljaju teže povrede radnih obaveza i nepoštovanje radne discipline, uključujući neopravdano izostajanje sa rada, zloupotrebu položaja, povredu poslovne tajne i druga ponašanja utvrđena zakonom.
Postojanje razloga za otkaz samo po sebi nije dovoljno da bi otkaz bio zakonit. Poslodavac mora utvrditi činjenice koje opravdavaju prestanak radnog odnosa i sprovesti postupak propisan za konkretan razlog otkaza. Kod određenih povreda radnih obaveza i radne discipline radniku se mora omogućiti prethodno izjašnjenje, dok kod otkaza zbog nezadovoljavajućih rezultata rada zakon predviđa posebne uslove. Nepravilno utvrđen razlog za otkaz ili povreda propisanog postupka mogu predstavljati osnov za osporavanje zakonitosti otkaza ugovora o radu.
.jpeg)
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
Postupak u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca
Član 180
Poslodavac je dužan da prije otkaza ugovora o radu, u slučaju iz člana 179. st. 2. i 3. ovog zakona, radnika pisanim putem obavijesti o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja obavještenja da se izjasni na navode iz obavještenja.
U obavještenju iz stava 1. ovog člana poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na obavještenje.
Neizjašnjavanje uredno obaviještenog radnika o okolnostima koje mu se stavljaju na teret u roku iz stava 1. ovog člana nije smetnja za dalje vođenje postupka.
Kada poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu zbog povrede radne obaveze ili nepoštovanja radne discipline, dužan je da, u slučajevima propisanim Zakonom o radu Republike Srpske, prethodno pisanim putem obavijesti radnika o razlozima za otkaz i omogući mu da se o njima izjasni. Obavještenje mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se zasniva razlog za otkaz, a radniku se mora ostaviti zakonom propisan rok za izjašnjenje, koji ne može biti kraći od osam dana.
.jpeg)
Pravo radnika na izjašnjenje predstavlja važnu procesnu garanciju prilikom prestanka radnog odnosa. Ako poslodavac ne sprovede propisani postupak, ne navede konkretne razloge za otkaz ili radniku uskrati mogućnost da iznese svoju odbranu, takvi propusti mogu biti značajni prilikom ocjene zakonitosti otkaza. Zato je važno sačuvati pisano obavještenje poslodavca, odgovor radnika i drugu dokumentaciju koja se odnosi na postupak otkaza.
Otkaz zbog nedostataka u radu
Član 181
Poslodavac može radniku iz člana 179. stav 1. tačka 1) ovog zakona da otkaže ugovor o radu ako mu je prethodno dao pismeno upozorenje u vezi sa nedostacima u njegovom radu, uputstvima i primjerenim rokom za poboljšanje rada, ako radnik ne poboljša rad u ostavljenom roku, a poslodavac ne može da mu obezbijedi drugi odgovarajući posao.
Kada radnik ne ostvaruje očekivane rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova, poslodavac ne može automatski otkazati ugovor o radu. Prema članu 181 Zakona o radu Republike Srpske, poslodavac je dužan prethodno pisanim putem upozoriti radnika na nedostatke u njegovom radu, dati mu odgovarajuća uputstva i ostaviti primjeren rok za poboljšanje rezultata rada.
Otkaz po ovom osnovu moguć je ako radnik ne poboljša rad u ostavljenom roku, a poslodavac mu ne može obezbijediti drugi odgovarajući posao. Zbog toga su sadržaj pisanog upozorenja, mogućnost otklanjanja nedostataka i postojanje drugog odgovarajućeg radnog mjesta posebno važni prilikom ocjene zakonitosti otkaza. Samo nezadovoljstvo poslodavca radom zaposlenog nije dovoljno ako nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi.
Uloga sindikata u postupku otkaza ugovora o radu
Član 182
Radnik uz izjašnjenje može da priloži mišljenje sindikata čiji je član u roku iz člana 180. stav 1. ovog zakona.
Poslodavac je dužan da razmotri priloženo mišljenje sindikata.
Prema članu 182 Zakona o radu Republike Srpske, radnik koji je član sindikata može uz svoje izjašnjenje na obavještenje o razlozima za otkaz priložiti i mišljenje sindikata. Poslodavac je dužan da razmotri dostavljeno mišljenje, čime se omogućava dodatno učešće sindikata u postupku koji može dovesti do prestanka radnog odnosa.
Mišljenje sindikata ne predstavlja saglasnost bez koje poslodavac ne može donijeti odluku o otkazu, ali može biti značajno za ocjenu okolnosti konkretnog slučaja. Posebno je važno da radnik blagovremeno dostavi mišljenje sindikata, u roku predviđenom za izjašnjenje prema članu 180 Zakona o radu.
Neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu
Član 183
Opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 179. ovog zakona, ne može da se smatra:
1) privremena spriječenost za rad usljed bolesti, nesreće na radu ili profesionalnog oboljenja,
2) korišćenje porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta,
3) članstvo ili nečlanstvo u političkoj organizaciji, sindikatu, pol, jezik, nacionalna ili etnička pripadnost, socijalno porijeklo, vjeroispovijest, političko ili drugo uvjerenje ili neko drugo lično svojstvo radnika,
4) djelovanje u svojstvu predstavnika radnika, u skladu sa ovim zakonom i
5) obraćanje radnika sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.
Poslodavac ne može radniku da otkaže ugovor o radu u smislu člana 179. stav 1. t. 1), 3) i 4) za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraćenog rada radi njege djeteta.
Zakon o radu Republike Srpske izričito određuje okolnosti koje se ne mogu smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu. Među njima su privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede, korišćenje zakonom predviđenih odsustava radi rođenja i njege djeteta, članstvo u sindikatu, djelovanje u svojstvu predstavnika radnika, obraćanje nadležnim organima radi zaštite prava iz radnog odnosa, kao i diskriminacija po osnovu ličnih svojstava radnika.
Posebna zaštita predviđena je i za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva te skraćenog rada radi njege djeteta, u slučajevima određenim zakonom. Ako radnik smatra da je otkaz povezan sa nekom od zaštićenih okolnosti, potrebno je ispitati stvarni razlog prestanka radnog odnosa i zakonitost postupanja poslodavca. Postojanje formalnog rješenja o otkazu ne znači samo po sebi da je otkaz zakonit.
Rokovi za davanje otkaza ugovora o radu
Član 184
Otkaz ugovora o radu iz člana 179. stav 1. tačka 1) i st. 2. i 3. ovog zakona poslodavac može dati radniku u roku od tri mjeseca od dana saznanja za činjenice koje su osnov za davanje otkaza, odnosno u roku od šest mjeseci od dana nastupanja činjenica koje su osnov za davanje otkaza.
Otkaz ugovora o radu iz člana 179. stav 1. tačka 2) ovog zakona poslodavac može dati radniku najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja pravosnažne odluke suda.
Član 184 Zakona o radu Republike Srpske propisuje rokove u kojima poslodavac može otkazati ugovor o radu zbog određenih zakonom predviđenih razloga. Kod otkaza zbog neostvarivanja rezultata rada, težih povreda radnih obaveza i nepoštovanja radne discipline, poslodavac mora voditi računa o roku od tri mjeseca od saznanja za činjenice koje predstavljaju osnov za otkaz, kao i o krajnjem roku od šest mjeseci od njihovog nastupanja. Za otkaz zbog pravosnažne osude za krivično djelo na radu ili u vezi sa radom propisan je poseban rok.
Poštovanje ovih rokova važno je za zakonitost otkaza ugovora o radu. Čak i kada postoji opravdan razlog za prestanak radnog odnosa, propuštanje zakonom propisanog roka može biti osnov za osporavanje odluke poslodavca. Rokovi za davanje otkaza ne smiju se poistovjećivati sa otkaznim rokom, koji predstavlja period između dostavljanja otkaza i prestanka radnog odnosa i posebno je uređen članom 192 Zakona o radu.
Forma i dostavljanje rješenja o otkazu ugovora o radu
Član 185
Ugovor o radu otkazuje se rješenjem u pisanom obliku koje mora biti obrazloženo i sadržavati odredbe o pravnom lijeku.
Rješenje o otkazu ugovora o radu mora da se dostavi radniku lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta radnika.
Ako poslodavac radniku nije mogao da dostavi rješenje o otkazu ugovora o radu, u smislu stava 2. ovog člana, dužan je da o tome sačini pismenu zabilješku i rješenje o otkazu istakne na oglasnoj tabli poslodavca. Po isteku osam dana od dana isticanja odluke na oglasnoj tabli smatra se da je dostavljanje izvršeno.
Radniku prestaje radni odnos danom dostavljanja rješenja o otkazu, osim ako ovim zakonom ili samim rješenjem nije određen drugi rok.
.jpg)
Rješenje o otkazu ugovora o radu predstavlja pisanu odluku poslodavca kojom se radniku otkazuje ugovor o radu. Prema članu 185 Zakona o radu Republike Srpske, rješenje mora biti obrazloženo i sadržavati pouku o pravnom lijeku. U obrazloženju je naročito važno navesti konkretne činjenice i okolnosti zbog kojih je ugovor otkazan, jer samo formalno pozivanje na zakonsku odredbu ne mora biti dovoljno za pravilno obrazloženje odluke.
Dostavljanje rješenja ima poseban značaj za ostvarivanje prava radnika, uključujući mogućnost osporavanja zakonitosti otkaza. Radnik koji smatra da je otkaz nezakonit treba da sačuva rješenje, provjeri navedene razloge i obrati pažnju na rokove za zaštitu svojih prava. Prilikom ocjene zakonitosti otkaza ispituju se ne samo postojanje opravdanog razloga već i poštovanje propisanog postupka i načina dostavljanja odluke.
Isplata obaveza prema radniku po prestanku radnog odnosa
Član 186
Poslodavac je dužan da radniku, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene plate, naknade plate i druga primanja koja je radnik ostvario do dana prestanka radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.
U slučaju otkaza ugovora o radu radniku kod koga je radno vrijeme preraspoređeno u smislu člana 70. ovog zakona, poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu i obezbijediti druga prava po osnovu prekovremenog rada.
Isplatu obaveza iz stava 1. ovog člana poslodavac je dužan da izvrši do dana prestanka radnog odnosa.
Prestanak radnog odnosa ne oslobađa poslodavca obaveze da radniku isplati sva primanja koja je ostvario do dana prestanka zaposlenja. Prema članu 186 Zakona o radu Republike Srpske, poslodavac je dužan da do dana prestanka radnog odnosa isplati neisplaćene plate, naknade plate i druga pripadajuća primanja. U slučaju otkaza radniku kojem je radno vrijeme bilo preraspoređeno, poslodavac je dužan da obezbijedi i prava po osnovu prekovremenog rada, u skladu sa zakonom.
Ako poslodavac ne izmiri svoje obaveze, radnik može zahtijevati isplatu neisplaćenih potraživanja i koristiti zakonom predviđene načine zaštite svojih prava. Posebno je važno sačuvati ugovor o radu, obračune plata, evidencije radnog vremena i drugu dokumentaciju na osnovu koje se mogu utvrditi postojanje i visina potraživanja. Pravo na isplatu ostvarenih primanja postoji nezavisno od toga da li je radni odnos prestao otkazom, sporazumom ili na drugi zakonom predviđen način.
Teret dokazivanja u sporu zbog otkaza ugovora o radu
Član 187
U slučaju spora pred nadležnim organom, poslodavac je dužan da dokaže postojanje razloga za otkaz ugovora o radu.
Stručno objašnjenje
Ova odredba postavlja teret dokazivanja na poslodavca. Dakle, kada radnik pokrene spor zbog nezakonitog otkaza, nije na njemu da dokazuje da otkaz nije opravdan – već je na poslodavcu da pred sudom iznese dokaze koji potvrđuju postojanje zakonom predviđenih razloga iz člana 179. i da je procedura bila ispoštovana (obavještenje, rokovi, dostava rješenja itd.). Na ovaj način zakon štiti slabiju stranu u radnom odnosu – radnika.
Praktičan značaj
-
Za radnika: ima olakšan položaj u sudskom postupku, jer ne mora da dokazuje nepostojanje razloga za otkaz, već da ospori dokaze koje iznosi poslodavac.
-
Za poslodavca: obavezuje ga da svaki otkaz dokumentuje (npr. upozorenja, izvještaje, disciplinske zapisnike, odluke). Ako dokaza nema, otkaz će gotovo sigurno biti poništen.
-
Za sindikat: član je ključan u zaštiti članova u sporovima – jer prebacuje procesnu odgovornost na poslodavca.
-
Za sud: odredba daje jasno pravilo u raspodjeli tereta dokazivanja – što ubrzava i pojednostavljuje postupke.
-
Za pravni promet: osigurava pravičnost i ravnotežu, jer štiti slabiju stranu i motiviše poslodavce da otkaze sprovode isključivo na zakonit način.
⚖️ Sudska praksa
-
Sudovi u praksi dosljedno poništavaju otkaze kada poslodavac ne dostavi jasne i relevantne dokaze o razlozima.
-
Vrhovni sud RS je zauzeo stav da „teret dokazivanja postojanja razloga i zakonitosti procedure snosi isključivo poslodavac, dok se od radnika ne može zahtijevati dokazivanje nepostojanja razloga“.
-
U slučajevima kada poslodavac nije mogao dokazati disciplinsku povredu (npr. navodno neopravdano odsustvo, a radnik imao opravdanje), otkaz je proglašen nezakonitim.
📌 Primjer iz prakse
-
Poslodavac je radniku dao otkaz zbog „nediscipline i ometanja procesa rada“. Radnik je osporio otkaz na sudu. Poslodavac nije mogao da predoči nikakve pisane dokaze (upozorenja, zapisnike, svjedočenja), već se pozivao na usmena saznanja. Sud je poništio otkaz, naglašavajući da je na poslodavcu teret dokazivanja, a ne na radniku da dokazuje svoju nevinost.
-
👉 Ovaj član garantuje da radnik u sporu zbog otkaza ima pravedniju poziciju, jer poslodavac mora dokazati i razlog i zakonitost postupka.
Privremeni povratak na posao u toku spora
Član 188
U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu, nadležni sud može, na zahtjev radnika, ako ocijeni da se očito radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, ili ako se radi o otkazu ugovora o radu predstavniku radnika suprotno članu 191. ovog zakona, odlučiti da se radnik privremeno vrati na posao, do okončanja spora, osim u slučajevima otkaza ugovora o radu u skladu sa članom 179. stav 1. tačka 2) i stav 2. t. 2), 3), 4), 5), 6) i 9).
Stručno objašnjenje
Ova norma daje sudu ovlašćenje da privremeno zaštiti radnika dok traje spor zbog otkaza. Posebno se odnosi na slučajeve kada već na prvi pogled postoje jaki razlozi da je otkaz bio nezakonit ili kada se štite predstavnici radnika (npr. sindikalni povjerenici). Privremeni povratak ne znači da je otkaz poništen, već samo da se radnik vraća na posao dok sud ne donese konačnu odluku. Na taj način se sprječava nastanak nepopravljive štete po radnika i omogućava da ostane u sistemu socijalne sigurnosti.
Praktičan značaj
-
Za radnika: pruža mu mogućnost da nastavi raditi i primati platu dok traje spor, što je ključno jer sudski postupci mogu trajati mjesecima ili godinama.
-
Za poslodavca: iako mu ovo može otežati poslovanje, norma ga motiviše da se pridržava zakona i da izbjegava nezakonite otkaze.
-
Za sindikat: osigurava efikasnu zaštitu predstavnika radnika, jer oni često trpe odmazdu kroz nezakonite otkaze.
-
Za sud: omogućava preventivnu mjeru koja ublažava posljedice otkaza dok se postupak ne okonča.
-
Za pravni promet: štiti osnovna prava radnika i sprječava socijalnu nesigurnost tokom trajanja sporova.
⚖️ Sudska praksa
-
Sudovi najčešće vraćaju radnike privremeno na posao kada je otkaz očigledno nezakonit – npr. otkaz bez pisanog obrazloženja ili bez poštovanja rokova.
-
Vrhovni sud RS je istakao da je cilj ovog instituta hitna zaštita radnika, pa sud mora odlučivati brzo i efikasno.
-
U praksi, zahtjevi za privremeni povratak se najčešće odobravaju kod sindikalnih povjerenika i trudnica, gdje je zakon eksplicitno zabranio otkaz.
📌 Primjer iz prakse
-
Sindikalni povjerenik dobio je otkaz zbog navodne „povrede radne discipline“. Podnio je tužbu i zahtjev za privremeni povratak na posao. Sud je ocijenio da je otkaz dat suprotno članu 191 (zabrana otkaza predstavnicima radnika) i donio odluku o njegovom vraćanju na posao do završetka spora.
-
👉 Ovaj član osigurava da radnik ne ostane bez egzistencije dok traje dug sudski postupak, a posebno štiti sindikalne i radničke predstavnike od odmazde.
Posljedice nezakonitog otkaza ugovora o radu
Član 189
Ako nadležni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku nezakonit ili bez pravnog osnova, naložiće poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora o radu ili na druge poslove koji odgovaraju stručnim i radnim sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik ima pravo prema opštem aktu i ugovoru o radu.
Stručno objašnjenje
Ova odredba reguliše rehabilitaciju prava radnika nakon nezakonitog otkaza. Sud ne samo da poništava otkaz, nego i obavezuje poslodavca da radnika vrati na posao i obezbijedi mu radno mjesto koje odgovara njegovim sposobnostima. Istovremeno, poslodavac je dužan da nadoknadi sve izgubljene plate i primanja – kao da otkaza nije ni bilo. Time se radnik dovodi u položaj u kojem bi bio da nije bilo nezakonitog postupanja poslodavca.
Praktičan značaj
-
Za radnika: omogućava mu da povrati radno mjesto i dobije finansijsku nadoknadu za period nezakonitog prestanka.
-
Za poslodavca: stavlja obavezu da pažljivo vodi postupke otkaza, jer greške mogu dovesti do obaveze vraćanja radnika i značajnih finansijskih izdataka.
-
Za sindikat: važna odredba za kolektivnu zaštitu – sudska praksa se često koristi kao mehanizam protiv samovolje poslodavaca.
-
Za sud: propisuje obavezne posljedice utvrđivanja nezakonitog otkaza, čime se izbjegava diskrecija i osigurava ujednačena praksa.
-
Za pravni promet: jača povjerenje u zakonitost i štiti socijalna prava zaposlenih, jer nezakoniti otkazi ne ostaju bez sankcija.
⚖️ Sudska praksa
-
Sudovi redovno vraćaju radnike na posao u slučaju nezakonitog otkaza, čak i kada je došlo do narušenih odnosa između stranaka, osim ako postoje izuzetni razlozi zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.
-
Vrhovni sud RS ističe da je naknada za izgubljenu zaradu obavezna i da obuhvata sve elemente plate i drugih primanja.
-
U praksi je sudovima bitno da se radnik ne smije oštetiti zbog odugovlačenja spora – pa se naknada dosuđuje za cijeli period do izvršenja presude.
📌 Primjer iz prakse
-
Radnik je dobio otkaz zbog navodnog „smanjenja obima posla“. Sud je utvrdio da poslodavac nije dokazao postojanje razloga niti je poštovao proceduru. Otkaz je proglašen nezakonitim. Sud je naložio vraćanje radnika na isto radno mjesto i isplatu naknade za dvije godine izgubljenih plata i pripadajućih doprinosa.
-
👉 Ovaj član garantuje da se nezakonit otkaz ne završava samo poništajem odluke, već i punom rehabilitacijom prava radnika – povratkom na posao i finansijskom nadoknadom.
Obaveza ponovnog zapošljavanja radnika
Član 190
Ako otkaže ugovor o radu radniku u slučaju iz člana 179. stav 1. tačka 3) ovog zakona, poslodavac ne može na istim poslovima u istom mjestu da zaposli drugo lice u roku od godinu dana od dana prestanka radnog odnosa.
Ako prije isteka roka iz stava 1. ovog člana nastane potreba za obavljanjem istih poslova u istom mjestu, poslodavac je dužan da prije zaključivanja ugovora o radu ponudi zaposlenje radniku kome je prestao radni odnos.
Stručno objašnjenje
Ova odredba štiti radnika koji je proglašen tehnološkim viškom. Zakon zabranjuje poslodavcu da koristi „lažne razloge“ – npr. da otpusti radnika zbog navodnog smanjenja obima posla, a ubrzo potom zaposli drugog radnika na istim poslovima. Ako se potreba za tim poslovima ipak javi u roku od godinu dana, poslodavac je obavezan da prednost ponudi upravo otpuštenom radniku, čime se radniku daje mogućnost povratka u radni odnos bez konkurencije.
Praktičan značaj
-
Za radnika: ima zakonsko pravo prvenstva na ponovni angažman na istim poslovima, ako se ukaže potreba.
-
Za poslodavca: sprječava ga da zloupotrebi institut „tehnološkog viška“ kao paravan za zamjenu radnika.
-
Za sindikat: član 190 je alat za zaštitu kolektiva, jer onemogućava diskriminatorno otpuštanje radnika.
-
Za sud: služi kao osnov za poništavanje ugovora zaključenih sa drugim licima u roku od godinu dana, ako se utvrdi da prethodno otpuštenom radniku nije ponuđeno zaposlenje.
-
Za pravni promet: garantuje poštenost i transparentnost u restrukturiranju, čime se čuva povjerenje u zakonitost poslovanja.
⚖️ Sudska praksa
-
Sudovi potvrđuju da poslodavac mora dokazati da zaista nije postojao posao za otpuštenog radnika tokom cijele godine.
-
Vrhovni sud RS zauzeo je stav da se „isti poslovi“ tumače strogo – ne samo formalno po nazivu, već i po stvarnim radnim zadacima.
-
U praksi su sudovi vraćali radnike na posao kada je dokazano da je poslodavac zaposlio drugo lice na identičnim poslovima u roku od jedne godine, bez prethodne ponude bivšem radniku.
📌 Primjer iz prakse
-
Radnik je proglašen tehnološkim viškom zbog „smanjenja obima posla“. Nakon šest mjeseci poslodavac je zaposlio drugo lice na istim poslovima u istoj poslovnici. Bivši radnik je podnio tužbu i sud je presudio da je poslodavac bio obavezan da prvo ponudi posao njemu. Poslodavac je morao da zaključi ugovor sa bivšim radnikom i nadoknadi mu izgubljene plate za period nezaposlenosti.
-
👉 Ovaj član garantuje da otkaz zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih razloga ne smije biti zloupotrijebljen, već mora biti iskren i opravdan.
Otkaz ugovora o radu izabranom predstavniku radnika
Član 191
Poslodavac može otkazati ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata za vrijeme obavljanja njegove funkcije, i šest mjeseci nakon njenog prestanka, samo uz prethodnu saglasnost sindikata, odnosno savjeta radnika.
Ako se sindikat, odnosno savjet radnika, u roku od osam dana ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasan sa odlukom poslodavca.
Ako sindikat ili savjet radnika uskrati saglasnost na otkaz ugovora o radu, to mora pismeno obrazložiti, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana prijema izjašnjenja sindikata, odnosno savjeta radnika zatražiti donošenje arbitražne odluke, u skladu sa zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova.
Zaštitu iz stava 1. ovog člana imaju predsjednik reprezentativnog sindikata i predsjednik savjeta radnika.
Stručno objašnjenje
Ova odredba uvodi poseban režim zaštite sindikalnih i radničkih predstavnika, jer se oni često nalaze u poziciji da zastupaju interese radnika nasuprot poslodavcu. Zakon štiti te radnike od otkaza koji bi mogao predstavljati oblik odmazde zbog njihovog sindikalnog ili predstavničkog angažmana. Ipak, zaštita nije apsolutna – poslodavac može pokrenuti arbitražu ako smatra da je uskraćivanje saglasnosti neosnovano. Time se uspostavlja ravnoteža između zaštite prava radnika i prava poslodavca da sankcioniše stvarne povrede radnih obaveza.
Praktičan značaj
-
Za radnika: garantuje dodatnu sigurnost tokom obavljanja sindikalne ili predstavničke funkcije i nakon njenog isteka.
-
Za poslodavca: i dalje može pokrenuti proceduru za otkaz, ali uz kontrolu sindikata ili arbitraže, što smanjuje rizik od zloupotreba.
-
Za sindikat: omogućava da aktivno štiti svoje članove i lidere od neopravdanih otkaza.
-
Za sud i arbitražu: ovaj član usmjerava rješavanje sporova kroz institut mirnog rješavanja i arbitražne odluke.
-
Za pravni promet: osigurava da predstavnici radnika mogu slobodno i nezavisno obavljati svoju funkciju bez straha od gubitka posla.
⚖️ Sudska praksa
-
Sudovi insistiraju da je neophodna prethodna saglasnost sindikata/savjeta – otkaz bez nje smatra se nezakonitim.
-
Vrhovni sud RS naglašava da je svrha člana 191 očuvanje nezavisnosti sindikalnih i radničkih predstavnika, ali i da arbitraža ima ključnu ulogu u sprječavanju zloupotreba zaštite.
-
U praksi su česti slučajevi gdje je sindikat odbio saglasnost, a poslodavac pokrenuo arbitražu – sudovi potvrđuju obavezu arbitražnog postupka prije svakog otkaza.
📌 Primjer iz prakse
-
Sindikalni povjerenik je dobio upozorenje o mogućem otkazu zbog navodnog kršenja radne discipline. Poslodavac je tražio saglasnost sindikata za otkaz, ali je sindikat odbio, navodeći da se radi o odmazdi. Poslodavac je zatim pokrenuo arbitražni postupak, u kojem je potvrđeno da nema dovoljno dokaza za otkaz. Radnik je nastavio obavljati posao i funkciju.
-
👉 Ovaj član osigurava da sindikalni i radnički lideri budu zaštićeni od neopravdanih otkaza, čime se štiti kolektivno pravo radnika na organizovanje i zastupanje.
Otkazni rok kod prestanka radnog odnosa
Član 192
Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, osim ako mu prestaje radni odnos u slučajevima iz člana 179. stav 1. t. 2) i 5) i st. 2. i 3. ovog zakona.
Otkazni rok ne može biti kraći od 15 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje radnik, osim u slučaju iz člana 171. stav 3. niti kraći od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac.
Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.
Opštim aktom i ugovorom o radu bliže se uređuju slučajevi i uslovi za otkazni rok, trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme otkaznog roka.
Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, aktima iz stava 4. ovog člana određuje se duži otkazni rok za radnike sa dužim radnim stažom.
Stručno objašnjenje
Radniku koji je dobio ili dao otkaz ugovora o radu radni odnos ne prestaje danom dostavljanja rješenja o otkazu, već danom isteka otkaznog roka. Dok taj rok teče, zaposleni ima pravo i obavezu da ostane na radu. Svrha otkaznog roka je da se obezbijedi odgovarajuća zamjena za odlazećeg zaposlenog. Trajanje otkaznog roka utvrđuje se oštim aktom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ali tako da ne može biti kraći od osam niti duži od 30 dana. Koliko će trajati zavisi od staža osiguranja, a pošto njega nema bez uplaćenih doprinosa, bolje bi bilo da zavisi od godina radnog vijeka, radnog staža, koje se broje i bez uplaćenih doprinosa. Dužina roka je određena kalendarskim danima, a bolje bi bilo da je određena radnim danima jer to više odgovara svrsi otkaznog roka.
Otkazni rok započinje prvog dana poslije dostavljanja rješenja o otkazu. Ako je rješenje o otkazu dostavljeno lično zaposlenom, otkazni rok se računa od prvog dana poslije dana u kome je zaposleni potpisao dostavnicu, odnosno povratnicu. Ako je rješenje o otkazu dostavljeno preko oglasne table, otkazni rok se računa od prvog dana poslije dana kada je isteklo osam dana od isticanja rješenja na oglasnoj tabli. Otkazni rok ističe protekom poslednjeg dana njegovog trajanja. Zaposleni može, sporazumom s nadležnim organom da prestane sa radom i prije isteka otkaznog roka, s tim što mu se za to vrijeme obezbjeđuje naknada zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorm o radu. Ova odredba omogućava da zaposleni ne ostane svo vrijeme otkaznog roka na radu. Njemu rad može prestati i ranije ako o tome zaposleni i poslodavac postignu sporazum. Sporazum mora biti sačinjen u pisanom obliku, jer taj akt koriguje pisano rješenje o otkazu ugovora o radu. Potpisuje ga zaposleni a za poslodavca onaj ko odlučuje o pravima i obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa.
Praktičan značaj
-
Za radnika: omogućava mu planiranje odlaska i zaštitu od naglog gubitka posla. Posebno važan duži rok kod dugogodišnjih radnika.
-
Za poslodavca: daje mu vrijeme da pronađe adekvatnu zamjenu ili preraspodijeli poslove, čime se izbjegava prekid u poslovanju.
-
Za sindikat: ključno pitanje u pregovorima o kolektivnim ugovorima – sindikati se zalažu za duže otkazne rokove.
-
Za sud: obaveza poštovanja otkaznog roka je čest predmet sporova, naročito kada poslodavci žele hitno da prekinu radni odnos.
-
Za pravni promet: stvara predvidivost i stabilnost u radnim odnosima.
📌 Primjer iz prakse
-
Radnik sa deset godina radnog staža dobio je otkaz od poslodavca uz otkazni rok od samo 15 dana. Sud je presudio da je poslodavac bio dužan da odredi duži rok, srazmjerno radnom stažu, i naložio mu da radniku isplati naknadu za dodatnih 45 dana.
-
👉 Ovaj član osigurava pravičnost i ravnotežu pri prestanku radnog odnosa, garantujući minimalne otkazne rokove i obavezu poslodavca da posebno zaštiti radnike sa dužim stažom.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Prava radnika tokom otkaznog roka
Član 193
Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je dužan da mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Poslodavac je dužan da radniku omogući da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja.
Stručno objašnjenje
Ova odredba uređuje zaštitu radnika tokom otkaznog roka, naglašavajući da poslodavac ne može jednostrano „skratiti“ taj period bez obaveze isplate naknade. Ako poslodavac želi da radnik napusti posao ranije, mora ga finansijski tretirati kao da je radio do isteka roka. Takođe, priznaje se pravo radniku da aktivno traži novi posao, kroz dodatni slobodan dan svake sedmice, čime se balansiraju interesi poslodavca i radnika.
Praktičan značaj
-
Za radnika: garantuje da neće izgubiti prihod ako poslodavac zahtijeva raniji odlazak; obezbjeđuje mu i vrijeme za pronalazak novog zaposlenja.
-
Za poslodavca: omogućava mu da ubrza reorganizaciju posla, ali pod uslovom da finansijski obešteti radnika.
-
Za sindikat: služi kao bitan instrument zaštite prava radnika u pregovorima, jer sprječava zloupotrebu otkaznog roka.
-
Za sud: ovaj član jasno postavlja obaveze poslodavca, pa eventualni sporovi često završavaju u korist radnika.
-
Za pravni promet: osigurava pravednost i predvidljivost u završnoj fazi radnog odnosa.
📌 Primjer iz prakse
-
Radnik je dobio otkaz s otkaznim rokom od 30 dana. Poslodavac mu je odmah naredio da prestane dolaziti na posao, bez dodatnih isplata. Radnik je podnio tužbu, a sud je presudio da mu poslodavac mora isplatiti platu i naknade za preostalih 30 dana, iako nije radio.
-
👉 Ovaj član osigurava da radnik tokom otkaznog roka ima i finansijsku sigurnost i vrijeme da pronađe novo zaposlenje, dok poslodavac zadržava mogućnost fleksibilnog upravljanja procesom, ali uz obaveznu naknadu.
Otpremnina
Član 194
Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac je dužan da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu u slučajevima iz člana 179. stav 1. t. 2) i 5) i st. 2. i 3. istog člana ovog zakona.
Visina otpremnine iz stava 1. ovog člana utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu i zavisi od dužine rada radnika kod poslodavca, a iznosi najmanje u visini jedne trećine neto prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se radniku obezbijedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine.
Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu.
O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum.
Stručno objašnjenje
Otpremnina je oblik finansijske zaštite radnika kod prestanka radnog odnosa iz razloga koji nisu njegova krivica. Njena svrha je da ublaži posljedice gubitka zaposlenja i omogući radniku period prilagođavanja dok ne pronađe novi posao.
Zakon obezbjeđuje minimalni standard (1/3 prosječne plate po godini rada), ali daje fleksibilnost da se kroz kolektivne ugovore i interne akte poslodavca utvrde povoljniji uslovi. Gornja granica od šest plata štiti poslodavce od prekomjernih troškova.
Praktičan značaj
-
Za radnika: otpremnina predstavlja sigurnosnu mrežu i nagradu za dugogodišnji rad. Omogućava mu da finansijski premosti period nezaposlenosti.
-
Za poslodavca: zakon ga obavezuje na isplatu, pa mora pažljivo planirati restrukturiranja i racionalizaciju zaposlenih.
-
Za sindikat: važno pregovaračko pitanje – sindikati često traže povoljnije formule za obračun otpremnine.
-
Za sud: norma služi kao jasna osnova za sporove u vezi sa obračunom i isplatom otpremnine.
-
Za pravni promet: otpremnina obezbjeđuje pravičnost i socijalnu stabilnost pri prestanku radnog odnosa.
📌 Primjer iz prakse
-
Radnik sa 12 godina staža dobio je otkaz zbog tehnološkog viška. Prosječna neto plata u posljednja tri mjeseca iznosila mu je 1.000 KM. Sud je utvrdio da mu pripada otpremnina od 4.000 KM (1/3 × 12 = 4 plate), jer nije mogla preći zakonski maksimum od šest plata.
-
👉 Ovaj član osigurava da radnici koji ostaju bez posla iz razloga koji nisu njihova krivica dobiju adekvatnu finansijsku zaštitu, dok poslodavce obavezuje da racionalizaciju sprovode planski i u skladu sa zakonom.
Pravne posljedice nezakonitog otkaza ugovora o radu
Član 195
Ako nadležni sud u toku postupka utvrdi da je radniku prestao radni odnos bez pravnog osnova, a radnik ne zahtijeva da se vrati na rad, sud će, na zahtjev radnika, obavezati poslodavca da radniku isplati naknadu štete u iznosu od najviše 12 plata radnika, u zavisnosti od vremena provedenog u radnom odnosu kod poslodavca, godina života radnika i broja izdržavanih članova porodice, a što se detaljnije uređuje kolektivnim ugovorom.
Ako sud u toku postupka utvrdi da je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali da je poslodavac postupio suprotno odredbama zakona kojima je propisan postupak za prestanak radnog odnosa, sud će odbiti zahtjev radnika za vraćanje na rad, a na ime naknade štete radniku će dosuditi iznos do šest plata radnika.
Odlukom suda iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se datum prestanka radnog odnosa.
Stručno objašnjenje
Ako sud tokom postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, na zahtjev zaposlenog odlučiće da se zaposleni vrati na rad, da mu se isplati naknada štete i da mu se uplate doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za period u kojem nije radio. Kad utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova sud poništava rješenje poslodavca. Pravni osnov prestanka radnog odnosa ne postoji ako poslodavac nije primijenio ili je pogrešno primijenio relevantnu odredbu zakona, odnosno drugog propisa. Rješenje o prestanku radnog odnosa ostaje bez dejstva kad presuda postane pravosnažna. To svojstvo dobija kada se više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom, ili zato što je došlo do odricanja prava na žalbu, ili zato što žalba u predviđenom roku nije podnijeta, ili zato što je podnijeta žalba povučena, ili zato što je drugostepeni sud žalbu odbio i pobijanu presudu potvrdio.
.jpeg)
Nezakonit prestanak radnog odnosa djeluje u tri pravca, a za svaki je potreban zahtjev zaposlenog. Prvi pravac je vraćanje zaposlenog na rad, drugi pravac je naknada štete i treći pravac je uplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje od prestanka rada do vraćanja na rad. Vraćanje na rad je reintegracija zaposlenog u radni odnos. Ona se ostvaruje tako što se zaposlenom omogućava da obavlja iste ili odgovarajuće poslove u roku od osam dana od pravosnažnosti presude. Ako poslodavac ui paricionom roku ne izvrši presudu dobrovoljno, zaposleni može tražiti njeno prinudno izvršenje.
Naknada štete utvrđuje se u visini izgubljene zarade koja sadrži pripadajuće poreze i doprinose u skladu sa zakonom, u koje ne ulaze naknada za ishranu u toku rada, regres za godišnji odmor, bonusi, nagrade i druga primanja po osnovu doprinosa poslovnom uspjehu poslodavca. Za bonuse, nagrade i primanja po osnovu doprinosa poslovnom uspjehu poslodavca može se reći da bi bila neizvjesna i da su se opravdano našla van okvira štete izazvane nezakonitim prestankom radnog odnosa. Međutim, potraživanje naknade za ishranu i regresa za godišnji odmor, svakako bi bila ostvarena da zaposlenom nije nezakonito prestao radni odnos.
Praktičan značaj
-
Za radnika: pruža mu izbor – da se vrati na posao ili da traži novčanu kompenzaciju (npr. kada su odnosi sa poslodavcem nepovratno narušeni).
-
Za poslodavca: daje mu mogućnost da zadrži poslovni kontinuitet iako je pogriješio u proceduri, ali uz obavezu isplate naknade.
-
Za sindikat: važan instrument u pregovorima, jer omogućava fleksibilnije rješenje sporova.
-
Za sud: daje mu diskreciono pravo da odredi pravičnu naknadu, vodeći računa o svim okolnostima (staž, godine, porodica).
-
Za pravni promet: omogućava efikasnije okončanje sporova i smanjuje broj prisilnih reintegracija koje bi narušile radnu atmosferu.
📌 Primjer iz prakse
-
Radniku je nezakonito uručen otkaz bez obrazloženja i bez prava na izjašnjenje. Na sudu je dokazao nezakonitost, ali nije želio povratak jer su odnosi sa poslodavcem bili trajno narušeni. Sud mu je dosudio naknadu u visini od 10 plata, uzimajući u obzir njegovih 20 godina staža i činjenicu da izdržava troje djece.
-
👉 Ovaj član daje fleksibilnost – radnik može umjesto povratka tražiti pravičnu naknadu, a sud balansira interese obije strane.
Prestanak radnog odnosa na zahtjev roditelja ili staratelja radnika
Član 196
Radni odnos radnika mlađeg od 18 godina života prestaje na zahtjev roditelja ili staratelja, sa danom koji je naveden u zahtjevu.
Ukoliko u zahtjevu nije naveden dan prestanka radnog odnosa, radni odnos prestaje danom podnošenja zahtjeva.
Stručno objašnjenje
Ova norma propisuje posebnu zaštitu maloljetnih radnika. Budući da osobe mlađe od 18 godina imaju ograničenu poslovnu sposobnost i podložne su posebnom nadzoru roditelja ili staratelja, zakon dopušta da njihov radni odnos prestane i bez njihove volje, na inicijativu roditelja ili staratelja. Na ovaj način štiti se interes i dobrobit maloljetnika, posebno u situacijama kada bi nastavak rada mogao biti štetan za njegovo zdravlje, obrazovanje ili razvoj.
Praktičan značaj
-
Za maloljetnog radnika: omogućava dodatnu zaštitu – roditelj ili staratelj može odlučiti da prekine radni odnos ako procijeni da to nije u interesu djeteta.
-
Za roditelje/staratelje: imaju zakonsko pravo da aktivno utiču na radnopravni status maloljetnika, što je posebno važno kod loših uslova rada ili zanemarivanja školovanja.
-
Za poslodavca: obavezuje ga da prihvati zahtjev i izvrši prestanak radnog odnosa u skladu sa zakonom, bez prava da ga osporava.
-
Za pravni sistem: ovo je dio šireg seta odredbi kojima se maloljetnici štite kao posebno osjetljiva kategorija radnika.
📌 Primjer iz prakse
-
Maloljetnik je radio u ugostiteljstvu uz saglasnost roditelja. Nakon nekoliko mjeseci, roditelji su procijenili da mu rad negativno utiče na školu i podnijeli zahtjev za prestanak radnog odnosa. Poslodavac je morao odmah donijeti odluku o prestanku radnog odnosa, iako je maloljetnik želio nastaviti raditi.
-
👉 Ovaj član osigurava da dobrobit maloljetnog radnika ima prednost nad interesima poslodavca ili čak ličnim željama djeteta.
Prestanak radnog odnosa smrću radnika
Član 197
Radni odnos prestaje smrću radnika, danom smrti ili danom saznanja za njegovu smrt.
Stručno objašnjenje
Ova odredba reguliše specifičan i neizbježan slučaj prestanka radnog odnosa – smrt radnika. Prestanak je ex lege (po samom zakonu), bez potrebe za bilo kakvim formalnim aktom poslodavca. Razlog ovakvog rješenja je jasan: radni odnos je lične prirode i neraskidivo vezan za ličnost radnika, pa smrću prestaje mogućnost njegovog daljeg izvršenja.
Praktičan značaj
-
Za poslodavca: obaveza da odmah po saznanju evidentira prestanak radnog odnosa i izvrši obračun svih obaveza prema nasljednicima (neisplaćene plate, naknade, neiskorišteni godišnji odmor).
-
Za porodicu/nasljednike: imaju pravo da potražuju sva materijalna potraživanja koja je radnik ostvario do dana smrti (plate, naknade, otpremnine ako su bile stečene).
-
Za sud/inspekciju: norma služi kao pravni osnov za rješavanje potencijalnih sporova između poslodavca i nasljednika.
-
Za pravni promet: osigurava jasno i nedvosmisleno pravilo kada radni odnos prestaje.
⚖️ Sudska praksa
-
Sudovi potvrđuju da poslodavac mora izvršiti obračun i isplatu svih potraživanja prema nasljednicima, čak i ako radnik nije podnio zahtjev za ta prava prije smrti.
-
Vrhovni sud RS zauzeo je stav da prestanak radnog odnosa smrću radnika ne utiče na pravo nasljednika da preuzmu sve njegove imovinske zahtjeve nastale do tog dana.
📌 Primjer iz prakse
-
Radnik je preminuo u julu, a poslodavac nije isplatio platu za juni i dio jula. Porodica je pokrenula spor i sud je presudio da poslodavac mora isplatiti sve zaostale plate, naknade i pripadajuće doprinose, jer pravo na ta primanja prelazi na nasljednike.
-
👉 Ovaj član osigurava da se prestanak radnog odnosa smrću radnika jasno i pravno precizno reguliše, a da istovremeno prava nasljednika na imovinska potraživanja budu zaštićena.