Upravljanje d.o.o. u Republici Srpskoj. - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Upravljanje društvom sa ograničenom odgovornošću obuhvata način na koji članovi društva i njegovi organi donose odluke, kontrolišu poslovanje i uređuju najvažnija pitanja u vezi sa funkcionisanjem društva.
Prava i ovlaštenja članova ostvaruju se prvenstveno kroz skupštinu društva, dok vođenje poslova i zastupanje društva pripada direktoru, odnosno drugim organima i licima u skladu sa zakonom i aktima društva.
Za pravilno funkcionisanje d.o.o. posebno su značajna pravila o nadležnosti skupštine, sazivanju i održavanju sjednica, potrebnoj većini za donošenje odluka, usvajanju finansijskih izvještaja, raspodjeli dobiti i vođenju i čuvanju dokumentacije društva.
Način upravljanja konkretnim društvom zavisi i od njegovog osnivačkog akta, strukture članova, njihovih poslovnih udjela i glasačkih prava, zbog čega je prilikom donošenja važnijih odluka potrebno provjeriti kako zakonska pravila tako i interne akte društva.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Zakon o privrednim društvima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 127/08, 58/09, 100/11, 67/13, 100/17, 82/19, 17/23 i 45/25)
Skupština d.o.o. i njene nadležnosti
Član 131
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću čine skupštinu.
(2) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlašćenja skupštine članova vrši taj član ili ovlašćeno lice.
(3) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 2. ovog člana po donošenju odluka iz nadležnosti skupštine društva sa ograničenom odgovornošću donesene odluke upisuje u knjigu odluka.
(4) Sporazumi između člana iz stava 2. ovog člana i društva moraju biti u pisanoj formi ili uneseni u knjigu odluka, osim ako je riječ o tekućim poslovima zaključenim pod uobičajenim uslovima.
(5) U slučaju iz stava 2. ovog člana kada je jedini član društva pravno lice, osnivačkim aktom može se odrediti organ tog pravnog lica koji vrši funkciju skupštine društva, a u odsustvu takve odredbe smatra se da je to registrovani zastupnik tog pravnog lica.
Djelokrug skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 132
Ako Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno, skupština članova društva s ograničenom odgovornošću odlučuje o:
a) odobravanju poslova zaključenih u vezi sa osnivanjem društva prije registracije,
b) izboru i razrješenju direktora ili članova upravnog odbora i utvrđivanju njihove naknade, odnosno zarade,
v) odobravanju finansijskih izvještaja i raspodjeli dobiti i načinu pokrića gubitaka, uključujući i određivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti članovima društva,
g) imenovanju internog revizora ili nezavisnog revizora društva i potvrđivanju njihovih nalaza i mišljenja, utvrđivanju naknade ili drugih uslova njihovog ugovora sa društvom,
d) imenovanju likvidacionog upravnika i potvrđivanju likvidacionog bilansa,
đ) povećanju i smanjenju osnovnog kapitala društva, sticanju sopstvenih udjela i povlačenju i poništenju udjela, kao i o emisiji hartija od vrijednosti,
e) davanju prokure i poslovne punomoći za sve poslovne jedinice društva,
ž) o dopunskim ulozima od članova društva,
z) isključenju člana društva, prijemu novog člana i prenosu udjela na treća lica kada je odobrenje društva potrebno,
i) statusnim promjenama, promjeni pravne forme i prestanku društva,
j) davanju odobrenja na pravne poslove članova društva, odnosno direktora i drugih lica, u skladu sa članom 35. ovog zakona,
k) sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom,
l) izmjeni osnivačkog akta ili ugovora članova društva,
lj) formiranju poslovne jedinice,
m) radu i usvajanju izvještaja direktora ili upravnog odbora,
n) pokretanju postupka i davanju punomoći za zastupanje društva u sporu sa prokuristom, direktorom, odnosno predsjednikom upravnog odbora ili članom društva,
nj) zahtjevu za istupanje člana društva,
o) donošenju poslovnika o svom radu i
p) drugim pitanjima utvrđenim osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koja su u djelokrugu skupštine članova.
Skupštinu d.o.o. čine članovi društva, koji kroz skupštinu odlučuju o najvažnijim pitanjima koja se odnose na organizaciju, poslovanje i pravni položaj društva. Kod jednočlanog d.o.o. funkciju skupštine vrši jedini član društva, odnosno ovlašteno lice kada su za to ispunjeni zakonski uslovi.
U nadležnosti skupštine nalaze se, između ostalog, izbor i razrješenje direktora, usvajanje finansijskih izvještaja, odlučivanje o raspodjeli dobiti, povećanju i smanjenju osnovnog kapitala, prijemu novih članova, statusnim promjenama i prestanku društva, kao i druga pitanja određena zakonom i osnivačkim aktom.
Podjela nadležnosti između skupštine i direktora od praktičnog je značaja prilikom donošenja odluka u društvu. Odluku o pitanju koje je zakonom ili osnivačkim aktom stavljeno u nadležnost skupštine treba donijeti upravo taj organ, uz poštovanje pravila o sazivanju, kvorumu i potrebnoj većini glasova.
Osnivačkim aktom mogu se dodatno urediti pitanja o kojima odlučuje skupština, zbog čega je prije donošenja važnijih odluka potrebno provjeriti ne samo zakonske odredbe već i osnivački akt konkretnog društva.
Finansijski izvještaji društva sa ograničenom odgovornošću
Član 126
(1) Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću podnose godišnjoj skupštini članova društva finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, a po potrebi i izvještaj nezavisnog revizora, na usvajanje.
(2) Usvajanje finansijskih izvještaja ili bilo kojih drugih izvještaja od strane skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću ne utiče na ostvarivanje prava savjesnih članova ako se kasnije pokaže da su netačni ili pogrešni.
Finansijski izvještaji predstavljaju jedan od osnovnih načina na koji članovi d.o.o. ostvaruju kontrolu nad poslovanjem društva. Direktor, odnosno upravni odbor kada je obrazovan, podnosi godišnjoj skupštini finansijske izvještaje i izvještaj o poslovanju, kao i izvještaj nezavisnog revizora kada je to potrebno.
Na osnovu ovih izvještaja članovi društva mogu sagledati rezultate poslovanja i donositi odluke koje se odnose na raspodjelu dobiti, pokriće gubitaka i druga pitanja iz nadležnosti skupštine.
Posebno je značajno da usvajanje finansijskih izvještaja ne oduzima prava savjesnim članovima ako se naknadno utvrdi da su podaci sadržani u izvještajima bili netačni ili pogrešni. Sama odluka skupštine o usvajanju izvještaja zato ne isključuje mogućnost odgovarajuće pravne zaštite ako se kasnije utvrde nepravilnosti.
Isplate članovima d.o.o.
Član 127
Društvo sa ograničenom odgovornošću može vršiti isplate članovima društva u bilo koje vrijeme, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako to plaćanje nije suprotno odredbama ovog zakona o ograničenjima plaćanja.
Svaka isplata članovima društva sa ograničenom odgovornošću vrši se u novcu srazmjerno udjelu u osnovnom kapitalu društva u vrijeme donošenja odluke društva o takvoj isplati, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Ugovor članova društva može da sadrži i druge odredbe u vezi sa isplatom članovima društva, a naročito odredbe o: vremenu i iznosu isplate; određenoj većini članova skupštine društva koja o tome odlučuje; iznosu isplate ili ovlašćenje direktoru ili upravnom odboru za deklarisanje ili vršenje takve isplate; danu na koji se utvrđuju članovi koji imaju pravo na učešće u dobiti; dodatnim ograničenjima plaćanja u odnosu na ograničenja plaćanja utvrđena ovim zakonom.
Član društva sa ograničenom odgovornošću koji stekne pravo na određenu isplatu postaje povjerilac društva u odnosu na tu isplatu.
Isplate članovima d.o.o. mogu se vršiti po različitim osnovima, uključujući raspodjelu dobiti, povraćaj dodatnih uplata i druge isplate koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, ali samo pod uslovima propisanim zakonom i aktima društva.
Odluka o raspodjeli dobiti i isplatama članovima mora biti zasnovana na finansijskim rezultatima društva i donesena od strane nadležnog organa. Pri tome je potrebno voditi računa i o zakonskim ograničenjima koja imaju za cilj zaštitu kapitala društva i njegovih povjerilaca.
Poseban značaj imaju situacije u kojima bi isplata članovima mogla ugroziti sposobnost društva da izmiruje svoje obaveze ili kada se isplata vrši protivno zakonu ili osnivačkom aktu. U takvim slučajevima mogu se otvoriti pitanja odgovornosti članova i lica koja su učestvovala u donošenju ili izvršenju odluke o isplati.
Listing podstranica:
Sazivanje skupštine d.o.o.
Član 134
(1) Godišnja sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću održava se najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka poslovne godine radi usvajanja finansijskih izvještaja i odlučivanja o raspodjeli dobiti.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje se održavaju između godišnjih skupština su vanredne.
(3) Zahtjev za sazivanje sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može da podnese direktoru ili upravnom odboru bilo koji član društva, u bilo koje vrijeme.
(4) Vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno se saziva i kada to u pisanom obliku zahtijevaju članovi društva koji imaju ili zastupaju 10 % glasačkih prava, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da to pravo imaju i članovi koji zajedno imaju i manji procenat glasačkih prava.
(5) Zahtjev iz stava 4. ovog člana upućuje se direktoru ili upravnom odboru društva.
(6) Ako direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ne prihvati zahtjev članova društva iz stava 4. ovog člana i ne sazove vanrednu sjednicu skupštine članova društva u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, podnosioci tog zahtjeva mogu uz navođenje dnevnog reda sami sazvati skupštinu, pri čemu skupština odlučuje ko snosi troškove za održavanje tako sazvane skupštine.
(7) Ako se vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću po sazivu manjinskih članova iz stava 4. ovog člana ne sastane ili nema kvorum, manjinski članovi mogu sazvati ponovljenu skupštinu u daljem roku od sedam dana, a ako se skupština ni tada ne sastane ili nema kvorum, oni mogu zahtijevati od suda u vanparničnom postupku da odredi lice koje će u svojstvu privremenog zastupnika sazvati sjednicu skupštine i odrediti njen dnevni red.
(8) Po zahtjevu manjinskih članova društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 7. ovog člana sud je dužan da donese rješenje u roku od 48 časova od prijema zahtjeva.
Redovno sazivanje skupštine omogućava članovima d.o.o. da ostvaruju svoja upravljačka prava i odlučuju o pitanjima koja su zakonom ili osnivačkim aktom stavljena u nadležnost skupštine.
Svaki član društva može zahtijevati sazivanje sjednice skupštine. Poseban značaj ima pravo članova koji imaju ili zastupaju najmanje 10% glasačkih prava, odnosno manji procenat ako je tako određeno osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Ako direktor ili upravni odbor ne postupi po zahtjevu za sazivanje u zakonom propisanom roku, članovi koji ispunjavaju propisane uslove mogu sami sazvati sjednicu. Time se članovima omogućava da pokrenu odlučivanje i kada organ koji je redovno nadležan za sazivanje skupštine ne postupa po njihovom zahtjevu.
Kada se skupština ni nakon toga ne može održati ili nema potreban kvorum, pod zakonom propisanim uslovima moguće je zahtijevati sudsku intervenciju radi sazivanja sjednice. Ova mogućnost može biti posebno značajna kada sukob između članova ili nepostupanje organa društva dovede do blokade odlučivanja.
Poziv i dnevni red skupštine d.o.o.
Član 135
(1) Sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva se pisanim pozivom upućenim svakom članu društva na adresu koja se vodi u knjizi članova društva, a koji uz njihovu pisanu saglasnost može biti i u elektronskom obliku.
(2) Poziv za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću dostavlja se svakom članu najkasnije sedam dana, a najranije 15 dana prije dana održavanja sjednice skupštine.
(3) Poziv za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno sadrži poslovno ime i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja, prijedlog dnevnog reda skupštine i druge podatke određene osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva. Ako je predložena izmjena osnivačkog akta ili ugovora članova društva prilaže se i tekst prijedloga tih akata. Uz poziv za sjednicu skupštine dostavljaju se i prijedlozi odluka iz tačaka dnevnog reda, prijedlozi ili opisi ugovora koje skupština članova odobrava i, kad je potrebno, finansijski izvještaji, izvještaji direktora ili upravnog odbora, kao i nezavisnog revizora.
(4) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje o pitanjima navedenim u dnevnom redu i o pitanjima koje predloži bilo koji član društva koji je o tome obavijestio ostale članove društva najkasnije tri dana prije dana održavanja sjednice skupštine. Pitanja koja nisu navedena u pozivu za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću ili o kojima nisu bili obaviješteni ostali članovi društva mogu se uvrstiti u dnevni red ako se nijedan član ne protivi raspravi i glasanju o njima. Odluke o naknadno uključenim pitanjima punovažne su ako svoju nesaglasnost u odnosu na njih ne izrazi nijedan odsutni član, u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(5) Sjednica skupštine može se održati i bez sazivanja u rokovima iz stava 2. ovog člana, pod uslovom da na njoj prisustvuju svi članovi društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno
Pravilno sazivanje skupštine podrazumijeva da članovi društva budu blagovremeno obaviješteni o održavanju sjednice i pitanjima o kojima će se odlučivati. Poziv zato treba da sadrži podatke potrebne članu da se pripremi za sjednicu i ostvarivanje svog prava glasa.
Poseban značaj ima dnevni red skupštine. Članovima treba unaprijed omogućiti da znaju o kojim pitanjima će se odlučivati, naročito kada se radi o odlukama koje mogu značajnije uticati na poslovanje društva ili njihov položaj u društvu.
Poštovanje pravila o pozivanju članova, rokovima i dnevnom redu nije samo formalno pitanje. Nepravilnosti u postupku sazivanja i održavanja skupštine mogu biti pravno značajne kada između članova nastane spor u vezi sa zakonitošću donesene odluke.
Zbog toga je kod važnijih odluka preporučljivo sačuvati dokaz o dostavljanju poziva članovima, dnevni red, materijale dostavljene uz poziv i drugu dokumentaciju iz koje se može utvrditi da je postupak sazivanja skupštine pravilno sproveden.
Prigovor na nepravilnosti u sazivanju skupštine
Član 136
Članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji prisustvuju sjednici skupštine, lično ili preko punomoćnika, nemaju pravo prigovora na bilo koje nepravilnosti u postupku njenog sazivanja, osim ako o tome ne daju obrazložen prigovor u pisanoj formi za vrijeme sjednice.
Član društva koji smatra da postoje nepravilnosti u postupku sazivanja skupštine treba na njih blagovremeno ukazati. Ako član prisustvuje sjednici, lično ili preko punomoćnika, pravo da se poziva na nepravilnosti u sazivanju zavisi od toga da li je tokom sjednice dao obrazložen prigovor u pisanoj formi.
Zbog toga je važno da se prigovor ne zadrži samo na usmenom protivljenju tokom rasprave, već da bude formulisan u pisanoj formi i predat tokom sjednice. Postojanje pisanog prigovora može imati poseban značaj ako kasnije nastane spor u vezi sa načinom sazivanja skupštine ili odlukama koje su na toj sjednici donesene.
Održavanje skupštine d.o.o. bez redovnog sazivanja
Član 137
Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću može se održati i bez sazivanja u skladu sa članom 135. ovog zakona ako se sa tim saglase svi prisutni članovi i ako se tome u pisanoj formi ne usprotive odsutni članovi ili ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Skupština d.o.o. može se pod zakonom propisanim uslovima održati i bez prethodnog sazivanja na način predviđen za redovnu sjednicu.
Ova mogućnost može pojednostaviti donošenje odluka kada između članova postoji saglasnost da se sjednica održi bez sprovođenja redovne procedure sazivanja. Pri tome je potrebno voditi računa i o položaju odsutnih članova, kao i o eventualnim drugačijim pravilima sadržanim u osnivačkom aktu ili ugovoru članova društva.
Zastupanje člana na skupštini d.o.o.
Član 138
(1) Član društva može davanjem pisane punomoći imenovati bilo koje drugo lice da glasa u skupštini za njega, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može biti zastupljen u skupštini sa punomoćnikom koji bi imao samo dio njegovih glasačkih prava, niti može dati punomoć većem broju lica.
(3) Zakonski zastupnici fizičkih lica i zastupnici pravnih lica u svojim društvima zastupaju bez punomoći iz stava 1. ovog člana.
(4) Punomoć se daje po pravilu za jednu sjednicu skupštine, uključujući i ponovljenu skupštinu.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu biti punomoćnici članova koji su zaposleni u društvu i sa njima povezanih lica u smislu ovog zakona.
Član d.o.o. ne mora lično prisustvovati sjednici skupštine, već svoje pravo glasa može ostvarivati preko punomoćnika na osnovu pisane punomoći, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva drugačije određeno.
Punomoćnik ostvaruje glasačka prava člana kao cjelinu. Član ne može dio svojih glasačkih prava prenijeti na jednog, a drugi dio na drugog punomoćnika, niti može imenovati više lica koja bi ga istovremeno zastupala u glasanju.
Punomoć se, po pravilu, daje za konkretnu sjednicu skupštine i obuhvata i ponovljenu sjednicu. Kod pravnih lica potrebno je razlikovati zastupanje preko njihovog zakonskog ili registrovanog zastupnika od zastupanja na osnovu posebne punomoći.
Kada član učestvuje preko punomoćnika, uredna pisana punomoć predstavlja važan dio dokumentacije sjednice, naročito ako kasnije nastane spor u vezi sa prisustvom člana, brojem glasova ili načinom donošenja odluke.
Kvorum za rad skupštine d.o.o.
Član 139
(1) Za održavanje skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću potrebna je većina od ukupnog broja glasova članova društva (u daljem tekstu: kvorum), ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određen veći broj glasova.
(2) Ako se skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću nije mogla održati ili odlučivati zbog nedostatka kvoruma iz stava 1. ovog člana, ponovo se saziva sa istim predloženim dnevnim redom, najranije deset dana, a najkasnije 30 dana od dana prvog sazivanja, na način utvrđen članom 135. ovog zakona (ponovljena skupština).
(3) Kvorum za održavanje ponovljene skupštine čini 1/3 od ukupnog broja glasova članova društva sa ograničenom odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određen veći broj glasova.
Kvorum predstavlja potreban broj glasova članova koji moraju biti prisutni ili zastupljeni da bi skupština mogla punovažno da odlučuje. Postojanje kvoruma zato treba utvrditi prije prelaska na odlučivanje o pitanjima sa dnevnog reda. Prilikom utvrđivanja kvoruma potrebno je voditi računa o ukupnom broju glasova članova društva, članovima koji prisustvuju lično ili preko punomoćnika, kao i o eventualnim posebnim pravilima sadržanim u osnivačkom aktu ili ugovoru članova društva.
Ako na sjednici nije obezbijeđen potreban kvorum, zakon predviđa mogućnost održavanja ponovljene sjednice, za koju se primjenjuju posebna pravila o potrebnom broju prisutnih ili zastupljenih glasova. Podaci o prisutnim članovima, njihovim glasačkim pravima i postojanju kvoruma treba da budu jasno evidentirani u dokumentaciji o radu skupštine. To može biti posebno značajno ako kasnije nastane spor o tome da li je skupština mogla punovažno da odlučuje.
Način rada i zapisnik sa sjednice skupštine d.o.o.
Član 140
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću donosi poslovnik skupštine kojim bliže utvrđuje način rada i odlučivanja u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(2) Sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može predsjedavati predsjedavajući skupštine koji se bira na početku svakog zasjedanja, ako osnivačkim aktom, ugovorom članova društva ili poslovnikom skupštine nije drugačije određeno.
(3) Ovlašćenja, obaveze i odgovornosti predsjedavajućeg skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću mogu se predvidjeti u osnivačkom aktu, ugovoru članova društva ili poslovniku skupštine.
(4) Predsjedavajući skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću imenuje zapisničara, dva člana koji ovjeravaju zapisnik i članove komisije za glasanje, osim ako osnivačkim aktom, ugovorom članova društva ili poslovnikom o radu skupštine nije drugačije određeno.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću, po pravilu prisustvuju sjednici skupštine članova društva.
Pravilno evidentiranje rada skupštine važno je kako bi se moglo utvrditi ko je učestvovao na sjednici, o kojim pitanjima se raspravljalo i koje su odluke donesene.
Zapisnik sa sjednice predstavlja važan dio dokumentacije društva. Njegov sadržaj treba da omogući pouzdano utvrđivanje toka sjednice i rezultata glasanja, naročito kod odluka koje proizvode značajne pravne ili imovinske posljedice za društvo i njegove članove.
Poseban značaj zapisnik može imati kada član tokom sjednice izjavi prigovor ili se protivi određenoj odluci, kao i kada kasnije nastane spor o postojanju kvoruma, potrebnoj većini, načinu glasanja ili sadržaju donesene odluke. Zbog toga zapisnik i prateću dokumentaciju sa sjednice treba uredno sačuvati zajedno sa pozivom, dnevnim redom, dokazima o dostavljanju poziva, punomoćima i donesenim odlukama.
Većina potrebna za donošenje odluka skupštine d.o.o.
Član 141
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odluke donose većinom glasova svih članova.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje dvotrećinskom većinom glasova članova društva, osim ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odlučuje većinom glasova, ali ne manjom većinom od ukupnog broja glasova o: izmjenama i dopunama osnivačkog akta i ugovora članova društva; povećanju i smanjenju osnovnog kapitala osim dodatnih uloga članova u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva; statusnim promjenama; promjeni pravne forme i prestanku društva; raspodjeli dobiti članovima društva; sticanju sopstvenih udjela društva; raspolaganju imovinom društva velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Izuzetno od odredbe st. 1. i 2. ovog člana odluke koje umanjuju prava jednog ili više članova društva sa ograničenom odgovornošću u odnosu na prava bilo kog drugog člana društva donose se samo uz saglasnost člana ili članova društva na koje se odluka odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
Broj glasova potreban za donošenje odluke skupštine zavisi od pitanja o kojem se odlučuje. Zakon kao osnovno pravilo predviđa odlučivanje običnom većinom, dok je za pojedine odluke od većeg značaja za društvo potrebna kvalifikovana većina.
Dvotrećinska većina predviđena je, između ostalog, za izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva, povećanje i smanjenje osnovnog kapitala, statusne promjene, promjenu pravne forme i prestanak društva, raspodjelu dobiti, sticanje sopstvenih udjela i raspolaganje imovinom velike vrijednosti.
Posebnu zaštitu zakon pruža članu čija se prava određenom odlukom umanjuju u odnosu na prava drugih članova. Takva odluka, kada zakonom nije drugačije uređeno, zahtijeva saglasnost člana na kojeg se odnosi. Prilikom utvrđivanja potrebne većine nije dovoljno provjeriti samo zakonsko pravilo. Potrebno je analizirati i osnivački akt i ugovor članova društva, jer oni u zakonom dopuštenim granicama mogu predvidjeti drugačija pravila odlučivanja.
Nepravilno utvrđena većina može dovesti do spora o odluci skupštine, zbog čega je prilikom donošenja važnijih odluka potrebno jasno evidentirati broj glasova članova, način glasanja i rezultat glasanja.
Sjednice na daljinu, pisano glasanje i odlučivanje bez sjednice
Član 142
Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje nema više od deset članova mogu se održavati korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim. Smatra se da su lično prisutna lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici skupštine članova društva.
Član društva sa ograničenom odgovornošću može glasati i pisanim putem ili drugim načinom isporuke dokumenata, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Osnivački akt ili ugovor članova društva može sadržati detaljna pravila za takvo glasanje, uključujući i pravila kojima se određuju pitanja o kojima se na ovaj način može glasati.
Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije određeno da se odluke skupštine članova društva donose na sjednici, svaka odluka može se donijeti i van sjednice, ukoliko je potpišu svi članovi društva sa pravom glasa o tom pitanju.
Članovi d.o.o. ne moraju u svim slučajevima biti fizički prisutni na istom mjestu da bi učestvovali u radu skupštine. Kod društva koje nema više od deset članova sjednica se može održati korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne komunikacijske opreme koja omogućava svim učesnicima da se međusobno čuju i razgovaraju.
Član može glasati i pisanim putem ili drugim načinom dostavljanja dokumenta, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva drugačije određeno. Ovim aktima mogu se detaljnije urediti način takvog glasanja i pitanja o kojima je ono dopušteno.
Odluka skupštine može se, pod zakonom propisanim uslovima, donijeti i bez održavanja sjednice. U tom slučaju posebno je važno obezbijediti urednu dokumentaciju iz koje se može utvrditi sadržaj odluke, pravo članova da se o njoj izjasne i način na koji je odluka donesena.
Kod sjednica na daljinu i pisanog odlučivanja preporučljivo je sačuvati dokumentaciju o učešću članova i njihovom izjašnjavanju, kako bi se naknadno moglo utvrditi ko je učestvovao u odlučivanju i na koji način.
Isključenje prava glasa člana d.o.o.
Član 144
Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može glasati u skupštini kad se odlučuje o:
a) oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza prema društvu,
b) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega i
v) odobravanju poslova između njega i društva u skladu sa članom 35. ovog zakona.
Odredba stava 1. ovog člana koja se odnosi na člana društva odnosi se i na povezana lica u smislu ovog zakona.
Isključenje prava glasa za člana društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 1. ovog člana ne primjenjuje se kad se odlučuje o njegovom izboru ili razrješenju ili o izboru i razrješenju sa njim povezanog lica za mjesto direktora, člana upravnog odbora ili likvidacionog upravnika društva.
Glasovi člana društva sa ograničenom odgovornošću čije je pravo glasa isključeno ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja kvoruma za odlučivanje o pitanju na koje se odnosi isključenje.
Član d.o.o. nema pravo da učestvuje u glasanju kada se odlučuje o određenim pitanjima u kojima postoji njegov neposredan interes suprotan interesu društva. Zakon takvo ograničenje predviđa kada se odlučuje o oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza prema društvu, pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega, kao i o odobravanju određenih poslova između člana i društva.
Pravila o isključenju prava glasa primjenjuju se i na povezana lica u slučajevima propisanim zakonom. Time se sprečava da član posredno, preko povezanog lica, utiče na odluku kod koje zakon isključuje njegovo pravo glasa. Isključenje prava glasa, međutim, ne primjenjuje se kada se odlučuje o izboru ili razrješenju člana, odnosno sa njim povezanog lica, za direktora, člana upravnog odbora ili likvidacionog upravnika.
Posebno je važno da se glasovi člana čije je pravo glasa isključeno ne uzimaju u obzir ni prilikom utvrđivanja kvoruma za odlučivanje o konkretnom pitanju. Zbog toga prije glasanja treba utvrditi da li kod nekog člana postoji zakonski razlog za isključenje prava glasa i pravilno obračunati kvorum i potrebnu većinu.
Zapisnik sa sjednice skupštine d.o.o.
Član 145
(1) Odluke skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se u zapisnik.
(2) Zapisnik sadrži naročito podatke o: predsjedavajućem i bilo kom licu za ovjeru zapisnika ili za brojanje glasova; pitanjima koja su predmet glasanja; broju glasova za odluku i protiv odluke i broju uzdržanih od glasanja; prigovoru članova na vođenje sjednice ili izdvojenim mišljenjima pojedinih članova, prigovoru direktora ili članova upravnog odbora na odluke.
(3) Uz zapisnik se prilažu spisak prisutnih učesnika i dokazi o sazivanju skupštine.
(4) Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštini i zapisničar.
(5) Ako zapisnik ne potpiše predsjedavajući, to ne utiče na punovažnost odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću, ukoliko je notar sačinio zapisnik.
Zapisnik sa sjednice skupštine predstavlja službenu evidenciju o toku odlučivanja i donesenim odlukama. U njega se unose odluke skupštine, podaci o pitanjima o kojima se glasalo, rezultat glasanja, kao i prigovori i izdvojena mišljenja članova kada su izneseni tokom sjednice.
Posebno je važno pravilno evidentirati broj glasova za i protiv određene odluke, uzdržane glasove i prigovore članova na vođenje sjednice ili donesene odluke. Ovi podaci mogu biti od značaja ako kasnije nastane spor u vezi sa načinom rada skupštine ili punovažnošću donesene odluke.
Uz zapisnik se prilažu spisak prisutnih učesnika i dokazi o sazivanju skupštine. Zajedno sa punomoćima, pozivom, dnevnim redom i drugim materijalima sa sjednice, ova dokumentacija omogućava da se naknadno utvrdi da li su prilikom donošenja odluke poštovana pravila o sazivanju, kvorumu, glasanju i potrebnoj većini.
Zbog toga zapisnik ne treba posmatrati samo kao formalnu obavezu društva. U slučaju spora on može predstavljati jedan od ključnih dokaza o tome kako je sjednica održana i na koji način je određena odluka donesena.
Knjiga odluka skupštine d.o.o.
Član 146
(1) Odluke donesene na sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se bez odgađanja u posebnu knjigu odluka.
(2) Odluke iz stava 1. ovog člana punovažne su od dana donošenja, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Odluke skupštine d.o.o. treba bez odgađanja evidentirati u posebnoj knjizi odluka društva. Na taj način društvo obezbjeđuje urednu i hronološku evidenciju odluka koje su članovi donijeli u okviru nadležnosti skupštine.
Odluke su, po pravilu, punovažne od dana njihovog donošenja, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva drugačije određeno.
Uredno vođenje knjige odluka posebno je značajno kod promjena u upravljanju društvom, raspodjele dobiti, promjena kapitala, statusnih i drugih važnijih odluka, jer omogućava da se naknadno utvrdi kada je određena odluka donesena i kakav je njen sadržaj.
Knjigu odluka treba posmatrati zajedno sa zapisnicima sa sjednica i ostalom dokumentacijom društva, koji zajedno predstavljaju evidenciju o načinu na koji su članovi ostvarivali svoja upravljačka prava.
Akta i dokumentacija d.o.o.
Član 169
(1) Svako društvo sa ograničenom odgovornošću čuva sljedeća akta i dokumenta:
a) otpravak notarski obrađenog osnivačkog akta, uključujući i sve njegove izmjene,
b) ugovor članova društva, ako ga društvo ima, uključujući i sve njegove izmjene,
v) rješenje o registraciji,
g) interna dokumenta odobrena od skupštine članova i upravnog odbora,
d) knjigu odluka,
đ) akt o formiranju svake poslovne jedinice društva i predstavništva (zastupništva),
e) dokumenta koja dokazuju svojinu i sva druga prava društva na imovinu,
ž) zapisnike i odluke skupštine članova i upravnog odbora društva,
z) zapisnike odbora za reviziju i druge njihove pisane naloge i zaključke,
i) finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju i izvještaj nezavisnog revizora,
j) knjigovodstvenu dokumentaciju i račune,
k) dokumenta o finansijskim izvještajima i izvještajima o poslovanju podnesena nadležnim organima,
l) listu povezanih društava sa podacima o udjelima ili drugim pravima u njima,
lj) knjigu udjela,
m) listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora, svih lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo i nezavisnog revizora društva, kao i podatke da li lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo to čine kolektivno ili pojedinačno,
n) puno ime i adresu internog revizora i članova odbora za reviziju,
nj) listu svih prenosa udjela uključujući i zalog i bilo koji drugi prenos licu koje time ne postaje član društva i
o) spisak svih ugovora koje su sa društvom zaključili direktor, članovi upravnog odbora i sa njima povezana lica u smislu ovog zakona.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da čuva akta i dokumenta iz stava 1. ovog člana u svom sjedištu ili u drugim mjestima poznatim i dostupnim svim članovima društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću čuva otpravak osnivačkog akta i ugovor članova društva trajno, a ostala dokumenta iz stava 1. ovog člana najmanje pet godina, a po isteku tog roka ta dokumenta čuvaju se u skladu sa propisima o arhivskoj građi.
.png)
Uredno vođenje i čuvanje akata i dokumentacije predstavlja važan dio upravljanja d.o.o. Društvo je dužno da čuva dokumentaciju koja se odnosi na njegovo osnivanje, članove i poslovne udjele, odluke organa društva, finansijske izvještaje, ugovore i druge podatke značajne za poslovanje.
Ova dokumentacija ima poseban značaj prilikom donošenja odluka članova, promjene vlasničke ili upravljačke strukture društva, kontrole poslovanja, kao i u slučaju nastanka spora između članova ili između člana i društva.
Način i rok čuvanja pojedinih dokumenata zavise od njihove vrste i zakonskih pravila koja se na njih primjenjuju. Zbog toga je važno da društvo obezbijedi urednu evidenciju i mogućnost pronalaženja dokumentacije kada je ona potrebna radi ostvarivanja prava članova, postupanja organa društva ili dokazivanja određenih činjenica.
Pravna pomoć u upravljanju d.o.o.
Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć privrednim društvima i njihovim članovima u pitanjima koja se odnose na upravljanje društvom sa ograničenom odgovornošću i ostvarivanje prava članova u radu skupštine.
Pravna pomoć može obuhvatiti analizu osnivačkog akta i ugovora članova društva, pripremu i sazivanje sjednica skupštine, izradu dnevnog reda, prijedloga odluka, zapisnika i druge dokumentacije potrebne za rad skupštine.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
Posebna pravna pitanja mogu nastati prilikom utvrđivanja kvoruma i potrebne većine, ostvarivanja prava glasa, zastupanja članova preko punomoćnika, donošenja odluka bez održavanja sjednice, raspodjele dobiti i drugih odluka koje utiču na položaj društva i njegovih članova.
Kada između članova postoji nesaglasnost u vezi sa upravljanjem društvom ili zakonitošću donesenih odluka, pravna pomoć može obuhvatiti procjenu pravnog položaja člana ili društva, pokušaj sporazumnog rješavanja odnosa i zastupanje u odgovarajućim sudskim postupcima.