Direktor d.o.o. u Republici Srpskoj - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Direktor d.o.o. ima centralnu ulogu u vođenju poslovanja i zastupanju društva sa ograničenom odgovornošću. Za razliku od člana društva, koji samo na osnovu svog članstva ne stiče pravo da zastupa društvo, direktor svoja ovlaštenja ostvaruje na osnovu položaja koji ima u društvu i odluke o imenovanju.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske omogućava da d.o.o. ima direktora ili upravni odbor, u skladu sa načinom upravljanja određenim osnivačkim aktom. Direktor može biti član društva, ali za direktora može biti imenovano i lice koje nije član društva.
Položaj direktora obuhvata vođenje poslova društva, zastupanje prema trećim licima, sprovođenje odluka skupštine i izvršavanje drugih poslova određenih zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
Zbog obima njegovih ovlaštenja, posebno su značajna pitanja imenovanja i razrješenja direktora, njegovog mandata, načina zastupanja društva, odnosa prema skupštini i članovima društva, kao i odgovornosti za odluke i poslove koje preduzima u ime društva.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Zakon o privrednim društvima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 127/08, 58/09, 100/11, 67/13, 100/17, 82/19, 17/23 i 45/25)
Direktor ili upravni odbor d.o.o.
Član 148
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može da ima direktora ili upravni odbor.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću određuje se da li društvo ima direktora ili upravni odbor.
(3) Direktor društva sa ograničenom odgovornošću može biti član društva ili lice koje nije član društva.
(4) Ako društvo ima upravni odbor njegovi članovi mogu biti svi članovi društva ili druga lica.
Društvo sa ograničenom odgovornošću može organizovati vođenje poslova kroz direktora ili upravni odbor. Koji će model biti primijenjen određuje se osnivačkim aktom društva.
Direktor ne mora istovremeno biti i član d.o.o. Za direktora može biti imenovano lice koje nema poslovni udio u društvu, što omogućava članovima društva da vođenje poslovanja povjere profesionalnom menadžeru ili drugom licu koje smatraju odgovarajućim za tu funkciju.
Ako društvo umjesto direktora ima upravni odbor, njegovi članovi takođe mogu biti članovi društva ili druga lica. Izbor između direktora i upravnog odbora zato predstavlja pitanje unutrašnje organizacije društva koje treba urediti osnivačkim aktom.
U praksi je posebno važno razlikovati svojstvo člana društva od funkcije direktora. Članstvo u d.o.o. samo po sebi ne znači da član ima ovlaštenje da vodi poslove ili zastupa društvo, dok direktor svoja ovlaštenja ostvaruje na osnovu funkcije na koju je imenovan.
Izbor direktora ili članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 149
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću biraju direktora ili članove upravnog odbora na sjednici skupštine, osim prvog direktora ili članova prvog upravnog odbora koji mogu biti određeni osnivačkim aktom s tim da svaka naredna promjena direktora ili člana upravnog odbora ne podrazumijeva izmjenu osnivačkog akta.
(2) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se izbor članova upravnog odbora društva vrši kumulativnim glasanjem, u skladu sa ovim zakonom.
Direktora ili članove upravnog odbora bira skupština članova d.o.o. Izuzetak postoji kod prvog direktora ili članova prvog upravnog odbora, koji mogu biti određeni već osnivačkim aktom društva.
Posebno je značajno da kasnija promjena direktora ili člana upravnog odbora ne zahtijeva izmjenu osnivačkog akta. Na taj način promjena lica koje obavlja funkciju direktora može se sprovesti odlukom nadležnog organa društva, uz odgovarajuću registraciju promjene.
Kod društva koje ima upravni odbor, osnivačkim aktom ili ugovorom članova može se predvidjeti i kumulativno glasanje prilikom izbora njegovih članova.
Prilikom imenovanja novog direktora potrebno je jasno utvrditi datum početka njegove funkcije, način zastupanja društva i druge podatke koji su značajni za registraciju promjene.
Listing podstranica:
Broj članova upravnog odbora i popunjavanje sastava
Član 150
(1) Broj članova upravnog odbora određuje se osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(2) Ako se broj članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću smanji ispod broja članova određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva, preostali članovi mogu kooptacijom dopuniti upravni odbor do potrebnog broja članova, ako je tako određeno osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(3) Ako se ne izvrši kooptacija članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa stavom 2. ovog člana preostali članovi upravnog odbora dužni su da bez odgađanja sazovu sjednicu skupštine radi izbora članova do punog broja, a do tog izbora preostali članovi obavljaju samo hitne poslove, ako tim aktima nije drugačije određeno.
Broj članova upravnog odbora određuje se osnivačkim aktom ili ugovorom članova d.o.o.
Ako broj članova upravnog odbora padne ispod utvrđenog broja, preostali članovi mogu kooptacijom popuniti sastav odbora samo ako je takva mogućnost predviđena osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Ako kooptacija nije izvršena, preostali članovi dužni su bez odgađanja sazvati skupštinu radi izbora članova upravnog odbora do punog broja. Do izbora novih članova njihovo djelovanje ograničeno je na hitne poslove, osim ako aktima društva nije drugačije uređeno.
Zbog toga je kod društava koja imaju upravni odbor korisno unaprijed urediti postupanje u slučaju ostavke, razrješenja ili drugog razloga prestanka funkcije pojedinog člana odbora.
Predsjednik upravnog odbora d.o.o.
Član 151
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ima predsjednika koga biraju članovi upravnog odbora većinom od ukupnog broja, ako osnivačkim aktom društva nije određena druga većina.
(2) Predsjednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću zastupa društvo.
(3) Predjsednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva i predsjedava sjednicama upravnog odbora i odgovoran je za vođenje zapisnika.
(4) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da predsjednik upravnog odbora predsjedava i sjednici skupštine članova i da je odgovoran za vođenje njenog zapisnika.
Ako d.o.o. ima upravni odbor, njegovi članovi biraju predsjednika većinom od ukupnog broja članova, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
Predsjednik upravnog odbora ima posebno značajnu ulogu jer zastupa društvo, saziva sjednice upravnog odbora i njima predsjedava, a odgovoran je i za vođenje zapisnika.
Njegovu funkciju zato treba razlikovati od položaja ostalih članova upravnog odbora. Pored uloge u organizovanju rada odbora, zakon predsjedniku izričito daje i funkciju zastupanja društva.
Ovlaštenja i poslovi direktora d.o.o.
Član 152
Ako osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno, direktor ili upravni odbor nadležan je za:
a) zastupanje društva i vođenje poslova društva u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva
b) utvrđivanje prijedloga poslovnog plana
v) sazivanje sjednica skupštine članova društva i utvrđivanje prijedloga dnevnog reda
g) sprovođenje odluka skupštine članova
d) određivanje dana sa kojim se utvrđuje lista članova društva sa pravom na obavještavanje, dan utvrđivanja dividende i dan plaćanja dividende, glasanje i druga pitanja
đ) zaključenje ugovora o kreditu
e) utvrđivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti, kao i dana sticanja prava glasa i drugih prava članova društva
ž) davanje i opozivanje prokure i
z) druga pitanja određena osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Ako je osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću tako određeno, direktor ili upravni odbor nadležan je i za:
a) izvršenje odluke o sticanju sopstvenih udjela i povlačenja i poništenja udjela
b) utvrđivanje iznosa učešća u dobiti i
v) izdavanje obveznica ili drugih hartija od vrijednosti.
Direktor ili članovi upravnog odbora mogu vršenje poslova o pitanjima iz st. 1. i 2. prenijeti na druga lica, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
Direktor d.o.o. ima široka ovlaštenja u vođenju svakodnevnog poslovanja društva. Njegova nadležnost obuhvata zastupanje društva, vođenje poslova, pripremu prijedloga poslovnog plana, sazivanje skupštine i sprovođenje odluka koje skupština donese.
Direktor, prema zakonskom pravilu, obavlja i niz konkretnih poslova značajnih za funkcionisanje društva, uključujući zaključivanje ugovora o kreditu, određivanje pojedinih datuma značajnih za ostvarivanje prava članova društva, kao i davanje i opozivanje prokure.
Osnivačkim aktom mogu se pojedina pitanja urediti drugačije, a direktoru se mogu povjeriti i dodatni poslovi koje zakon vezuje za sadržaj osnivačkog akta. Zbog toga se stvarni obim nadležnosti direktora konkretnog d.o.o. ne utvrđuje samo na osnovu zakona, već i na osnovu osnivačkog akta i drugih akata društva.
Direktor može određene poslove iz svoje nadležnosti prenijeti na druga lica, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno. Takav prenos pojedinih poslova treba razlikovati od položaja direktora kao organa društva i njegovih zakonskih obaveza.
Odgovornost direktora za poslovne knjige i unutrašnji nadzor
Član 153
Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću odgovoran je za uredno vođenje poslovnih knjiga i unutrašnji nadzor poslovanja, u skladu sa zakonom.
Direktor, odnosno upravni odbor, odgovoran je za uredno vođenje poslovnih knjiga i organizovanje unutrašnjeg nadzora poslovanja društva.
Ova odgovornost postoji i kada pojedine računovodstvene, finansijske ili administrativne poslove za društvo neposredno obavljaju zaposleni, računovodstvena agencija ili druga angažovana lica. Povjeravanje pojedinih poslova drugim licima treba razlikovati od zakonom utvrđene odgovornosti organa društva za uredno vođenje poslovnih knjiga i unutrašnji nadzor.
Pitanje odgovornosti direktora može postati posebno značajno kada zbog nepravilnog vođenja poslovnih knjiga, nedostatka odgovarajućeg nadzora ili drugih propusta nastane šteta za društvo. Detaljnija pitanja odgovornosti direktora obrađuju se u okviru pravila o dužnostima i odgovornosti lica prema privrednom društvu.
Samostalno i zajedničko postupanje članova upravnog odbora
Član 154
(1) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću zastupa ili poslove društva vodi upravni odbor, svaki član ima pravo da postupa samostalno, osim ako osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno.
(2) Ako se osnivačkim aktom članova društva sa ograničenom odgovornošću odredi da lica iz stava 1. ovog člana mogu postupati samo zajedno, potrebno je odobrenje svih lica za svaki akt ili posao, osim kad bi to zahtijevalo odgađanje odluke koje bi nanijelo štetu interesima društva.
(3) Ako osnivački akt ili ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću odredi da je lice iz stava 1. ovog člana dužno da poštuje uputstva drugih lica i ako to lice smatra da data uputstva nisu prikladna, obavještava o tome druga lica radi zajedničkog odlučivanja o poslu, osim kad bi to zahtijevalo odgađanje odluke koje bi nanijelo štetu interesima društva, kada može postupati samostalno o čemu obavještava bez odgađanja ostale članove.
(4) U slučaju nesaglasnosti lica iz stava 3. ovog člana saziva se vanredna sjednica skupštine u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ako d.o.o. ima upravni odbor, osnovno zakonsko pravilo je da svaki njegov član može samostalno postupati u vođenju poslova i zastupanju društva, osim ako je osnivačkim aktom određen drugačiji način postupanja.
Osnivačkim aktom može se predvidjeti zajedničko postupanje članova upravnog odbora. U tom slučaju za preduzimanje pravnog posla ili druge radnje potrebna je saglasnost lica čije je zajedničko postupanje predviđeno.
Zakon uređuje i situaciju u kojoj je član upravnog odbora dužan da postupa prema uputstvima drugih lica, ali smatra da takvo uputstvo nije odgovarajuće. U slučaju nesaglasnosti pitanje se može iznijeti pred skupštinu društva, u skladu sa zakonom.
Način samostalnog ili zajedničkog postupanja zato treba jasno urediti osnivačkim aktom, posebno kada više lica učestvuje u vođenju poslova i zastupanju društva. Nejasno određena ovlaštenja mogu u praksi dovesti do sporova između članova organa društva, ali i do problema prilikom zaključivanja poslova sa trećim licima.
Sjednice upravnog odbora d.o.o.
Član 155
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću održava najmanje četiri redovne sjednice godišnje, od kojih jednu neposredno prije godišnje skupštine članova društva.
(2) Pored sjednica iz stava 1. ovog člana upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može održavati i vanredne sjednice koje saziva predsjednik po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev člana tog odbora. Ako predsjednik upravnog odbora ne sazove sjednicu odbora na pisani zahtjev člana odbora, sjednicu može sazvati taj član odbora.
(3) Vanredna sjednica upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva se pisanim pozivom koji se dostavlja svim članovima odbora, u kom se navode razlozi, vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
(4) Sjednice upravnog odbora mogu se održavati i korišćenjem konferencijske telefonske veze ili korišćenjem druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim. Lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici upravnog odbora smatraju se prisutnim.
(5) Sjednice upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću mogu se održavati i bez sprovođenja postupka iz st. 2. do 4. ovog člana ako im prisustvuju svi njegovi članovi i ako nijedan od članova ne prigovori postupku sazivanja i održavanja sjednice, odnosno ako se član koji ne prisustvuje sjednici pisanim putem izjasni o tome da ne prigovara na postupak sazivanja i održavanja sjednice, u skladu sa osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(6) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može donijeti poslovnik o radu kojim bliže uređuje način rada, koji je u skladu sa osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(7) Odredbe st. 1. do 6. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno.
Upravni odbor d.o.o. održava najmanje četiri redovne sjednice godišnje, pri čemu se jedna od njih održava neposredno prije godišnje skupštine članova društva.
Pored redovnih, mogu se održavati i vanredne sjednice. Njih saziva predsjednik upravnog odbora po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev člana odbora. Ako predsjednik ne postupi po pisanom zahtjevu člana, zakon omogućava da sjednicu sazove i sam član upravnog odbora.
Zakon omogućava i održavanje sjednica korišćenjem sredstava audio i vizuelne komunikacije, pod uslovom da svi učesnici mogu međusobno komunicirati. Članovi koji na ovaj način učestvuju smatraju se prisutnim na sjednici.
Pravila o sazivanju i održavanju sjednica mogu se detaljnije urediti osnivačkim aktom, ugovorom članova društva i poslovnikom o radu upravnog odbora. Jasno uređena procedura posebno je značajna kada među članovima odbora postoje neslaganja ili kada se naknadno osporava način donošenja određene odluke.
Odlučivanje upravnog odbora bez sjednice
Član 156
Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može odlučivati bez sjednice ako su na odluku koja je predmet odlučivanja pisanu saglasnost dali svi članovi upravnog odbora koji imaju pravo glasa o tom pitanju, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Upravni odbor može donijeti odluku i bez održavanja sjednice. Za takav način odlučivanja potrebna je pisana saglasnost svih članova upravnog odbora koji imaju pravo glasa o pitanju o kojem se odlučuje, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva određeno drugačije.
Ovakav način odlučivanja omogućava efikasnije postupanje kada održavanje formalne sjednice nije potrebno ili praktično moguće, ali je važno obezbijediti odgovarajući pisani trag o datoj saglasnosti i donesenoj odluci.
Mogućnost odlučivanja bez sjednice i način njegovog sprovođenja korisno je preciznije urediti aktima društva, posebno kod društava u kojima upravni odbor često donosi odluke između redovnih sjednica.
Kvorum i većina za odlučivanje upravnog odbora
Član 157
(1) Kvorum za rad i odlučivanje upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću čini većina od ukupnog broja njegovih članova.
(2) Odluke upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću donose se većinom glasova od ukupnog broja članova odbora.
(3) Odluke upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću postaju punovažne danom donošenja. Odluke upravnog odbora unose se u knjigu odluka.
(4) Ako su glasovi članova upravnog odbora sa ograničenom odgovornošću pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika upravnog odbora koji glasa posljednji.
(5) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno.
Za rad i odlučivanje upravnog odbora potrebno je postojanje propisanog kvoruma. Zakonsko pravilo je da kvorum čini većina od ukupnog broja članova upravnog odbora, a odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja članova odbora.
Ako su glasovi jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika upravnog odbora, koji glasa posljednji. Ovo pravilo može imati poseban praktični značaj kod upravnih odbora sa parnim brojem članova.
Odluke upravnog odbora postaju punovažne danom donošenja i unose se u knjigu odluka društva. Uredno dokumentovanje odluka značajno je ne samo za unutrašnje funkcionisanje društva već i u slučaju kasnijeg spora o tome da li je određena odluka donesena i kakav je bio njen sadržaj.
Zakonska pravila o kvorumu i većini primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno, zbog čega prilikom procjene punovažnosti konkretne odluke treba provjeriti i akte samog društva.
Listing podstranica:
Isključenje prava glasa člana upravnog odbora
Član 158
Odredbe ovog zakona o isključenju prava glasa člana društva sa ograničenom odgovornošću u skupštini članova primjenjuju se na isključenje prava glasa člana upravnog odbora prilikom odlučivanja upravnog odbora.
Član upravnog odbora ne može uvijek učestvovati u odlučivanju o svakom pitanju koje se nalazi pred upravnim odborom. Zakon na isključenje njegovog prava glasa primjenjuje pravila koja važe za isključenje prava glasa člana d.o.o. prilikom odlučivanja skupštine.
Svrha ovih pravila je da se spriječi da lice učestvuje u odlučivanju kada postoji zakonom predviđen razlog za isključenje njegovog prava glasa.
Prilikom utvrđivanja kvoruma i rezultata glasanja zato treba prethodno provjeriti da li određeni član upravnog odbora ima pravo glasa o konkretnom pitanju.
Pravna pomoć u vezi sa direktorom d.o.o.
Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć privrednim društvima, članovima društva i direktorima u pitanjima koja se odnose na imenovanje, položaj, ovlaštenja i prestanak funkcije direktora d.o.o.
Pravna pomoć može obuhvatiti pripremu odluke o imenovanju ili razrješenju direktora, izmjenu načina zastupanja društva, pripremu potrebnih akata i sprovođenje registracije promjene direktora u registru poslovnih subjekata.
Kontaktirajte nas
Telefon: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
Posebna pravna pitanja mogu nastati u vezi sa obimom ovlaštenja direktora, odnosom direktora i skupštine društva, prekoračenjem ovlaštenja, odgovornošću za vođenje poslova društva, kao i pravima direktora nakon njegovog razrješenja.
U slučaju spora, pravna pomoć može obuhvatiti analizu odluka organa društva, osnivačkog akta i ugovora sa direktorom, kao i zastupanje društva, članova društva ili direktora u postupcima koji proizlaze iz njihovih međusobnih prava i obaveza.
Komisije upravnog odbora
Član 159
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može formirati jednu ili više komisija koju čine njegovi članovi ili druga lica.
(2) Uslovi i način rada komisija iz stava 1. ovog člana određuju se odlukom odbora u skladu sa osnivačkim aktom društva ili ugovorom članova društva.
(3) Odluke komisije iz stava 1. ovog člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću podliježu saglasnosti tog odbora ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Upravni odbor može formirati jednu ili više komisija radi razmatranja pojedinih pitanja ili obavljanja poslova za koje je korisno angažovanje manjeg broja članova ili lica sa posebnim stručnim znanjem.
Članovi komisije ne moraju biti isključivo članovi upravnog odbora, što omogućava uključivanje drugih lica čija su znanja i iskustvo značajni za pitanja kojima se komisija bavi.
Uslovi i način rada komisije određuju se odlukom upravnog odbora u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Ako aktima društva nije drugačije određeno, odluke komisije podliježu saglasnosti upravnog odbora. Formiranje komisije zato samo po sebi ne znači prenos konačne nadležnosti za odlučivanje sa upravnog odbora na komisiju.
Zapisnik sa sjednice upravnog odbora
Član 160
(1) Na sjednicama upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću i komisija odbora vodi se zapisnik, koji se podnosi na prihvatanje na narednoj sednici odbora ili komisije. Zapisnik potpisuje predsjedavajući sjednici i lice koje vodi zapisnik.
(2) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću sačinjava se najkasnije u roku od deset dana od dana njihovog održavanja.
(3) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću sadrži naročito: mjesto i dan održavanja sjednice; prisutne na sjednici; dnevni red sjednice; sažeti prikaz diskusije; pitanja koja su bila predmet glasanja i rezultat svakog glasanja, uključujući i označenje za svako lice da li je glasalo "za" ili "protiv" ili se uzdržalo od glasanja.
(4) Nepostupanje u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana ne utiče na punovažnost odluka i drugih radnji upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
O radu upravnog odbora i njegovih komisija vodi se zapisnik. Zapisnik se sačinjava najkasnije u roku od deset dana od održavanja sjednice, a potpisuju ga predsjedavajući sjednici i lice koje je vodilo zapisnik.
Zapisnik treba da omogući naknadno utvrđivanje ko je učestvovao na sjednici, o kojim pitanjima se raspravljalo, koje odluke su bile predmet glasanja i na koji način je svaki član glasao.
Uredno vođenje zapisnika posebno je značajno kada među članovima upravnog odbora naknadno nastane spor o sadržaju odluke, načinu glasanja ili odgovornosti pojedinog člana za donesenu odluku.
Zakon izričito propisuje da propusti u pogledu vođenja, sadržaja ili roka za sačinjavanje zapisnika sami po sebi ne utiču na punovažnost odluka i drugih radnji upravnog odbora i njegovih komisija. To, međutim, ne umanjuje značaj urednog dokumentovanja rada organa društva, posebno radi dokazivanja činjenica u slučaju kasnijeg spora.
Ostavka direktora d.o.o.
Član 161
Odredbe ovog zakona koje se odnose na ostavku direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva primjenjuju se i na ostavku direktora ili člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
Direktor d.o.o. ili član upravnog odbora može podnijeti ostavku na funkciju. Na ostavku se primjenjuju odgovarajuća pravila Zakona o privrednim društvima koja uređuju ostavku direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva.
Ostavku treba razlikovati od razrješenja. Kod ostavke inicijativa za prestanak funkcije dolazi od samog direktora ili člana upravnog odbora, dok kod razrješenja odluku o prestanku funkcije donosi skupština društva.
Nakon prestanka funkcije potrebno je blagovremeno sprovesti odgovarajuću promjenu u registru poslovnih subjekata, posebno zato što direktor ima ovlaštenja za zastupanje društva prema trećim licima.
Ako društvo nakon ostavke nema drugo lice koje može obavljati funkciju direktora ili zastupati društvo, potrebno je bez odgađanja urediti pitanje imenovanja novog direktora i registracije promjene.
Razrješenje direktora d.o.o.
Član 162
Skupština društva sa ograničenom odgovornošću može razriješiti direktora ili članove upravnog odbora društva, sa navođenjem razloga za razrješenje ili bez njega.
Razrješenje direktora ili članova upravnog odbora ne utiče na njihova prava nakon razrješenja koja imaju na osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može isključiti pravo društva iz stava 1. ovog člana.
Skupština d.o.o. može razriješiti direktora ili člana upravnog odbora sa navođenjem razloga za razrješenje ili bez navođenja razloga.
Pravo skupštine da razriješi direktora ne može biti isključeno posebnim ugovorom koji je direktor zaključio sa društvom. Time se omogućava društvu da promijeni lice kojem je povjereno vođenje poslova i zastupanje društva kada za to postoji odluka nadležnog organa.
Razrješenje sa funkcije, međutim, treba razlikovati od prava koja direktor može imati prema društvu na osnovu posebnog ugovora. Zakon izričito propisuje da razrješenje ne utiče na prava nakon razrješenja koja proizlaze iz takvog ugovora.
Zbog toga odluka o razrješenju direktora i prestanak njegovog ugovornog odnosa sa društvom ne moraju uvijek predstavljati isto pravno pitanje. U konkretnom slučaju potrebno je analizirati odluku o imenovanju, osnivački akt, ugovor zaključen sa direktorom i druge relevantne akte društva.
Nakon razrješenja potrebno je sprovesti registraciju promjene direktora, odnosno brisanje razriješenog i upis novog lica ovlaštenog za zastupanje, kada je novo lice imenovano.
Promjena direktora d.o.o.
Promjena direktora d.o.o. može nastati zbog razrješenja postojećeg direktora, njegove ostavke, isteka mandata ili drugih razloga za prestanak funkcije, nakon čega društvo imenuje novo lice koje će obavljati funkciju direktora.
Odluku o izboru i razrješenju direktora donosi skupština d.o.o., osim kada se radi o prvom direktoru koji može biti određen osnivačkim aktom. Kasnija promjena direktora ne podrazumijeva sama po sebi izmjenu osnivačkog akta društva.
Prilikom promjene direktora potrebno je jasno utvrditi prestanak funkcije prethodnog direktora, imenovanje novog direktora, datum od kojeg novo lice obavlja funkciju, kao i način na koji će zastupati društvo.
Promjena direktora podrazumijeva i sprovođenje odgovarajućeg postupka registracije, kako bi podaci u registru poslovnih subjekata odgovarali stvarnom stanju u društvu.
Posebnu pažnju treba obratiti kada razriješeni direktor sa društvom ima zaključen poseban ugovor. Prestanak funkcije direktora ne mora istovremeno značiti i prestanak svih prava i obaveza koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa.