Sporovi između članova d.o.o. u Republici Srpskoj - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Sporovi između članova društva sa ograničenom odgovornošću mogu nastati zbog različitih interesa u pogledu upravljanja društvom, donošenja odluka, raspolaganja poslovnim udjelima, raspodjele dobiti, pristupa dokumentaciji ili načina na koji pojedini članovi ostvaruju svoja prava i izvršavaju obaveze prema društvu.
Posebno složene situacije nastaju kada sukob između članova počne da utiče na poslovanje društva, kada je pojedinom članu onemogućeno ili značajno otežano ostvarivanje njegovih prava ili kada postupanje jednog člana prouzrokuje štetu društvu ili drugim članovima.
Način zaštite zavisi od prirode konkretnog spora. U pojedinim slučajevima moguće je spor riješiti odlukom organa društva ili sporazumom članova, dok u drugim situacijama zaštita prava zahtijeva pokretanje odgovarajućeg sudskog postupka.
Prije pokretanja spora potrebno je analizirati osnivački akt, odluke organa društva, poslovne udjele i glasačka prava članova, kao i dokumentaciju iz koje proizlazi način na koji su sporne odluke donesene ili članska prava povrijeđena.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Zakon o privrednim društvima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 127/08, 58/09, 100/11, 67/13, 100/17, 82/19, 17/23 i 45/25)
Pravo člana d.o.o. na uvid u poslovnu dokumentaciju
Član 170
Odredbe Zakona o privrednim društvima Republike Srpske kojima se uređuje pristup aktima i ostalim dokumentima akcionarskog društva i pristup aktima akcionarskog društva po odluci suda primjenjuju se i na pristup aktima i ostalim dokumentima društva sa ograničenom odgovornošću i pristup aktima društva sa ograničenom odgovornošću po odluci suda.
Pravo na pristup aktima, dokumentima i informacijama društva omogućava članu d.o.o. da bude upoznat sa poslovanjem društva i da raspolaže podacima potrebnim za ostvarivanje svojih članskih prava.
Problem može nastati kada se članu uskraćuje pristup dokumentaciji, kada mu se omogućava samo djelimičan uvid ili kada mu se ne dostavljaju informacije potrebne za donošenje odluka i kontrolu poslovanja društva. Takva situacija može biti posebno značajna kod sukoba između većinskih i manjinskih članova društva.
Zahtjev za pristup dokumentaciji treba dovoljno jasno odrediti kako bi se moglo utvrditi koje akte, dokumente ili informacije član traži od društva. Istovremeno, ostvarivanje ovog prava mora se posmatrati zajedno sa pravilima o čuvanju poslovne tajne i zaštiti povjerljivih podataka društva.
Ako društvo članu ne omogući pristup dokumentaciji u skladu sa zakonom, član može zahtijevati sudsku zaštitu. U takvom postupku od značaja mogu biti prethodno podneseni zahtjev člana, odgovor društva ili činjenica da društvo na zahtjev nije postupilo, kao i dokumentacija koja pokazuje zbog čega je traženi uvid značajan za ostvarivanje prava člana.
Zaštita prava manjinskog člana d.o.o.
Član d.o.o. koji nema dovoljan broj glasova da samostalno utiče na odluke skupštine i dalje ima prava koja mu pripadaju na osnovu zakona, osnivačkog akta i njegovog članstva u društvu. Činjenica da jedan ili više članova imaju većinu glasova ne znači da se prava manjinskog člana mogu zanemariti.
Spor može nastati kada većinski članovi koriste svoj položaj na način kojim se manjinskom članu uskraćuju informacije, onemogućava ostvarivanje prava glasa ili drugih članskih prava, donose odluke protivno zakonu ili osnivačkom aktu ili se poslovanje društva vodi na način kojim se nanosi šteta društvu ili pojedinom članu.
Pravna zaštita manjinskog člana zavisi od vrste povrede. Ona može obuhvatiti zahtjev za pristup dokumentaciji i informacijama društva, osporavanje odluka organa društva, zahtjev za naknadu štete, pokretanje odgovarajućeg postupka radi zaštite društva, kao i istupanje iz društva kada su za to ispunjeni zakonom propisani uslovi.
Prije izbora načina zaštite potrebno je utvrditi koja je konkretna odluka ili radnja sporna, ko ju je preduzeo, kakve je posljedice proizvela i kojim dokazima se može potvrditi povreda prava člana ili šteta nastala društvu.
Osporavanje odluka skupštine d.o.o.
Spor između članova d.o.o. može nastati i povodom odluka skupštine društva, naročito kada član smatra da je odluka donesena protivno zakonu, osnivačkom aktu ili pravilima koja uređuju sazivanje i rad skupštine.
Prije pokretanja postupka potrebno je utvrditi na koji način je sporna odluka donesena, da li su članovi pravilno obaviješteni o sjednici i dnevnom redu, da li je postojala potrebna većina za donošenje odluke i da li je sadržaj odluke u skladu sa zakonom i aktima društva.
Posebno je važno razlikovati nezadovoljstvo člana poslovnom odlukom većine od postojanja pravnog osnova za njeno osporavanje. Sama činjenica da je član glasao protiv odluke ili da odluka nije u njegovom ekonomskom interesu ne znači da je odluka nezakonita.
Ako postoje razlozi za sudsku zaštitu, potrebno je voditi računa o vrsti povrede, pravnim posljedicama sporne odluke i rokovima u kojima se odgovarajući zahtjev može podnijeti.
Pravna pomoć u sporovima između članova d.o.o.
Advokatska kancelarija Topić pruža pravnu pomoć članovima društava sa ograničenom odgovornošću i privrednim društvima u sporovima koji nastaju iz međusobnih odnosa članova i ostvarivanja njihovih prava i obaveza u društvu.
Pravna pomoć može obuhvatiti analizu osnivačkog akta, odluka skupštine i druge dokumentacije društva, procjenu pravnog položaja člana i mogućnosti za sporazumno ili sudsko rješavanje nastalog spora.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78000 Banja Luka, RS, BiH
E-mail:
U zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja, pravna pomoć može obuhvatiti zaštitu prava manjinskog člana, ostvarivanje prava na pristup dokumentaciji i informacijama društva, osporavanje odluka organa društva, kao i postupke povezane sa istupanjem ili isključenjem člana iz d.o.o.
Kada je spor doveo do štete, blokade odlučivanja ili ozbiljnog poremećaja odnosa između članova, pravna pomoć može obuhvatiti i pripremu odgovarajućih zahtjeva i tužbi, predlaganje privremenih mjera, pregovore između članova i zastupanje u sudskim postupcima radi zaštite prava člana ili interesa društva.
Isključenje člana zbog neuplaćenog ili neunesenog uloga
Član 175v
(1) Skupština društva donosi odluku o isključenju člana društva koji ne ispuni obavezu uplate novčanih uloga, odnosno unošenja nenovčanih uloga.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana donosi se dvotrećinskom većinom glasova preostalih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
(3) Odluka iz stava 1. ovog člana predstavlja osnov za brisanje isključenog člana društva iz registra poslovnih subjekata.
(4) Isključenjem člana društva udio tog člana društva postaje sopstveni udio društva.
(5) Isključeni član ostaje u obavezi da uplati, odnosno unese ulog na koji je bio obavezan, ako je to neophodno za namirenje povjerilaca društva.
(6) Društvo ima pravo da tužbom nadležnom sudu od isključenog člana potražuje naknadu štete.
(7) Skupština društva, na zahtjev isključenog člana, koji se podnosi u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o isključenju, može donijeti odluku da isključeni član društva ostvaruje pravo na naknadu za svoj djelimično uplaćeni, odnosno uneseni udio i utvrditi iznos te naknade.
(8) Skupština donosi odluku o zahtjevu iz stava 7. ovog člana u roku od dva mjeseca od dana njegovog dostavljanja i u istom roku se ta odluka dostavlja podnosiocu zahtjeva.
(9) Ako skupština ne odluči o zahtjevu u roku iz stava 8. ovog člana ili odbije utvrditi pravo na naknadu isključenom članu ili ako isključeni član nije saglasan sa iznosom naknade, taj član može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu vrijednosti po osnovu svog uplaćenog, odnosno unesenog udjela.
(10) Tužba iz stava 9. ovog člana može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana:
a) isteka roka za odlučivanje skupštine društva o zahtjevu za naknadu vrijednosti uplaćenog, odnosno unesenog uloga isključenog člana,
b) donošenja odluke kojom se odbija utvrditi pravo na naknadu vrijednosti uplaćenog, odnosno unesenog uloga isključenog člana,
v) donošenja odluke kojom se utvrđuje naknada za vrijednost uplaćenog, odnosno unesenog uloga, sa čijim iznosom isključeni član nije saglasan.
Član d.o.o. koji ne ispuni obavezu uplate novčanog ili unošenja nenovčanog uloga može biti isključen iz društva odlukom skupštine. Za donošenje odluke potrebna je zakonom propisana većina glasova preostalih članova, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
Isključenjem prestaje svojstvo člana društva, a njegov poslovni udio postaje sopstveni udio društva. Isključenje, međutim, ne mora osloboditi člana njegove ranije obaveze da uplati ili unese ugovoreni ulog ako je njegovo ispunjenje potrebno radi namirenja povjerilaca društva.
Isključeni član koji je djelimično uplatio ili unio svoj ulog može pod zakonom propisanim uslovima zahtijevati naknadu za taj dio udjela. Ako skupština o zahtjevu ne odluči u propisanom roku, odbije pravo na naknadu ili između društva i isključenog člana postoji spor o njenoj visini, zaštita se može zahtijevati pred nadležnim sudom.
Prilikom isključenja posebno je važno pravilno sprovesti postupak donošenja odluke skupštine i registracije prestanka svojstva člana, kao i odvojeno urediti eventualne obaveze člana prema društvu i njegovo pravo na naknadu.
Isključenje člana iz d.o.o. odlukom suda
Član 175g
(1) Društvo može tužbom koju podnosi nadležnom sudu zahtijevati isključenje člana društva iz razloga određenih osnivačkim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, a obavezno ako član društva:
a) namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu,
b) ne izvršava dužnosti prema društvu propisane ovim zakonom ili osnivačkim aktom,
v) svojim radnjama ili propuštanjem, protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim običajima, sprečava ili u značajnoj mjeri otežava poslovanje društva.
(2) Skupština društva običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona donosi odluku o podnošenju tužbe iz stava 1. ovog člana, osim ako je osnivačkim aktom određen veći broj glasova.
(3) Ako na zahtjev člana koji posjeduje udio, koji predstavlja najmanje 5% osnovnog kapitala društva, skupština u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva ne odluči o zahtjevu za podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana ili odbije zahtjev ili se tužba ne podnese u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o podnošenju tužbe, član koji je podnio zahtjev ima pravo da, u naknadnom roku od 30 dana, podnese tužbu sudu u svoje ime, a za račun društva.
(4) Na zahtjev društva sud može odrediti privremenu mjeru suspenzije prava glasa člana društva čije se isključenje traži, kao i drugih prava tog člana društva ili privremenu mjeru uvođenja prinudne uprave u društvo, ako nađe da je to nužno i opravdano radi sprečavanja nastanka štete za društvo.
(5) Osnivačkim aktom ne može se unaprijed isključiti pravo društva da podnese tužbu za isključenje člana društva, niti pravo isključenog člana društva na naknadu vrijednosti udjela.
(6) Tužba za isključenje člana društva može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za razlog za isključenje, a najkasnije u roku od pet godina od nastanka razloga za isključenje.
(7) Isključenjem člana društva udio tog člana društva postaje sopstveni udio društva.
Društvo može zahtijevati isključenje člana sudskim putem kada za to postoje opravdani razlozi propisani zakonom. Sudsko isključenje predstavlja ozbiljnu mjeru i zahtijeva postojanje okolnosti zbog kojih dalje članstvo konkretnog člana značajno ugrožava interese društva ili njegovo normalno poslovanje.
Razlog za isključenje može postojati naročito kada član namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu, ne izvršava posebne dužnosti prema društvu ili svojim činjenjem ili propuštanjem protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim običajima sprečava ili u značajnoj mjeri otežava poslovanje društva.
Prije pokretanja sudskog postupka potrebno je utvrditi konkretne radnje ili propuste člana na kojima se zahtjev za isključenje zasniva i obezbijediti dokumentaciju i druge dokaze kojima se može potvrditi njihov uticaj na društvo i njegovo poslovanje.
U toku postupka mogu se pojaviti i pitanja privremenog uređenja odnosa u društvu dok spor traje, naročito kada bi dalje ostvarivanje pojedinih članskih prava moglo prouzrokovati dodatnu štetu društvu ili otežati njegovo poslovanje.
Pravosnažnim isključenjem prestaje svojstvo člana društva, ali time ne moraju automatski prestati sva međusobna prava i obaveze između isključenog člana i društva. Posebno se mogu otvoriti pitanja naknade za poslovni udio, naknade štete i drugih potraživanja koja proizlaze iz njihovog ranijeg odnosa.
Privremene mjere tokom spora između članova d.o.o.
Sudski spor radi isključenja člana može trajati određeno vrijeme, dok ponašanje člana protiv kojeg se postupak vodi može i tokom trajanja spora uticati na donošenje odluka i poslovanje društva.
Zbog toga zakon omogućava da sud, na zahtjev društva, odredi privremene mjere kada su za to ispunjeni zakonski uslovi. Takve mjere mogu obuhvatiti suspenziju prava glasa člana čije se isključenje zahtijeva, kao i suspenziju drugih njegovih prava u društvu.
Kada okolnosti konkretnog slučaja to opravdavaju, sud može odrediti i prinudnu upravu u društvu. Cilj privremene mjere nije unaprijed odlučiti o konačnom ishodu spora, već privremeno urediti odnose i zaštititi društvo dok sud ne odluči o zahtjevu za isključenje člana. Potreba za određivanjem privremene mjere zavisi od okolnosti konkretnog spora, ponašanja člana i posljedica koje bi nastavak ostvarivanja njegovih prava mogao imati na društvo tokom trajanja postupka.
Naknada za poslovni udio isključenog člana
Član 175d
(1) Isključeni član društva može tužbom nadležnom sudu protiv društva tražiti naknadu vrijednosti svog udjela.
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana pravnosnažnosti presude o isključenju člana društva.
(3) Sud naknadu iz stava 1. ovog člana određuje u visini vrijednosti dijela likvidacionog ostatka koji bi pripao isključenom članu srazmjerno njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva, na dan pravnosnažnosti presude o isključenju tog člana iz društva, osim ako je osnivačkim aktom određeno drugačije.
(4) Sud prilikom određivanja naknade iz stava 1. ovog člana određuje i rok za isplatu te naknade, uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom određen duži rok, ali ne duži od pet godina.
(5) Društvo može isplaćivati naknadu određenu presudom nadležnog suda iz stava 3. ovog člana samo iz:
a) sredstava rezervi društva ili
b) sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udjela društva stečenog isključenjem tog člana društva.
(6) Ako društvo ne isplati dosuđenu naknadu članu društva koji je isključen u roku određenom presudom, član društva koji je isključen može tražiti prinudno izvršenje samo prodajom sopstvenog udjela koji je društvo od njega steklo.
(7) Ako sredstva ostvarena prodajom sopstvenog udjela u izvršnom postupku nisu dovoljna za namirenje potraživanja člana društva koji je isključen u pogledu dosuđene naknade, preostali dio tog potraživanja se gasi.
Isključenje člana iz d.o.o. otvara i pitanje njegovih imovinskih prava prema društvu. Prestanak članstva ne znači sam po sebi da se zanemaruje vrijednost poslovnog udjela koji je član imao prije isključenja, već se pitanje naknade rješava u skladu sa zakonom i okolnostima konkretnog slučaja.
Prilikom sudskog određivanja naknade primjenjuju se posebna pravila propisana zakonom. Naknada se određuje u visini vrijednosti dijela likvidacionog ostatka koji bi isključenom članu pripao srazmjerno njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva, prema stanju na dan pravnosnažnosti presude o isključenju, osim ako je osnivačkim aktom određen drugačiji način.
Ako je isključeni član svojim postupanjem prouzrokovao štetu društvu ili prema društvu ima druge dospjele obaveze, ta pitanja mogu imati neposredan značaj za konačan obračun međusobnih potraživanja društva i isključenog člana. Zbog toga se kod isključenja člana često ne završava spor samo pitanjem prestanka članstva, već se između stranaka mogu otvoriti i imovinski zahtjevi u vezi sa poslovnim udjelom, naknadom štete i drugim međusobnim obavezama.
Naknada štete društvu i odgovornost člana
Spor između članova d.o.o. može nastati i kada postupanje jednog člana prouzrokuje štetu društvu ili kada član ne izvršava obaveze koje prema društvu ima na osnovu zakona, osnivačkog akta ili drugog pravnog osnova. Potrebno je razlikovati štetu koju je pretrpjelo samo društvo od štete koju je neposredno pretrpio pojedini član. Od toga može zavisiti ko ima pravo da zahtijeva naknadu štete i kojim pravnim putem se zaštita ostvaruje.
Kod procjene odgovornosti potrebno je utvrditi konkretnu radnju ili propuštanje, nastalu štetu, vezu između postupanja člana i štetne posljedice, kao i druge okolnosti od značaja za postojanje odgovornosti. Kada je šteta prouzrokovana društvu, pitanje zaštite interesa društva može biti povezano i sa pravom člana da, pod zakonom propisanim uslovima, pokrene odgovarajući postupak u svoje ime, a za račun društva.
Kada spor između članova blokira rad društva
Sukob između članova d.o.o. može dovesti do situacije u kojoj društvo formalno nastavlja da postoji, ali zbog odnosa između članova nije u mogućnosti da redovno donosi odluke potrebne za svoje poslovanje. Takav problem može biti posebno izražen kada članovi imaju jednaka ili približno jednaka glasačka prava, kada za donošenje određenih odluka nije moguće obezbijediti potrebnu većinu ili kada dugotrajan sukob onemogućava funkcionisanje skupštine i drugih organa društva.
Pravne mogućnosti za rješavanje takve situacije zavise od uzroka i prirode sukoba. Prije pokretanja sudskog postupka potrebno je analizirati osnivački akt, raspodjelu poslovnih udjela i glasačkih prava, način odlučivanja skupštine, kao i mogućnost da se odnosi između članova urede sporazumno.
Kada sporazumno rješenje nije moguće, u zavisnosti od okolnosti mogu doći u obzir različiti oblici pravne zaštite, uključujući osporavanje odluka organa društva, zaštitu povrijeđenih članskih prava, zahtjeve za naknadu štete, istupanje ili isključenje člana, kao i drugi postupci predviđeni zakonom.
Izbor odgovarajućeg pravnog sredstva zavisi od toga da li je cilj zaštititi određeno pravo člana, omogućiti nastavak funkcionisanja društva, okončati članstvo jednog od članova ili riješiti međusobna imovinska pitanja nastala tokom spora.