Upis u katastar nepokretnosti Republike Srpske - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Zbirka katastarskih planova sastavni je dio zemljišne knjige. Katastar zemljišta i zemljišne knjige, treba stalno da budu u saglasnosti. Otuda, sve promjene u pogledu zemljišnoknjižnog tijela, podaci o objektima na zemljištu i predstavljanja u planovima sprovode se i u katastru i u zemljišnoj knjizi.
Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 6/2012, 110/2016, 22/2018-odluka US, 62/2018. 95/2019-pdluka US i 90/2023
VI Katastar nepokretnosti
6. Upis u katastar nepokretnosti
Član 90
Vrste upisa u katastar nepokretnosti su:
a) upis nepokretnosti,
b) upis stvarnih prava,
v) upis određenih obligacionih prava, u skladu sa članom 62. stav 3. ovog zakona,
g) predbilježba i
d) zabilježba.
Član 91
(1) Upis nepokretnosti je upis podataka o parceli, objektu i posebnom dijelu objekta.
(2) Podaci o parceli upisuju se na osnovu elaborata premjera, odnosno elaborata geodetskih radova i isprave za upis kada je to određeno zakonom.
(3) Podaci o objektu upisuju se na osnovu elaborata premjera, odnosno elaborata geodetskih radova.
(4) Podaci o posebnim dijelovima objekta upisuju se na osnovu tehničke dokumentacije na osnovu koje je izdata građevinska i upotrebna dozvola ili na osnovu:
a) zemljišne knjige i knjige uloženih ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova u društvenoj svojini i knjige uloženih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostora i garaža,
b) akta nadležnog organa i
v) elaborata geodetskih radova.
(5) Ako za objekat, odnosno posebni dio objekta nije izdato odobrenje za građenje i upotrebna dozvola, ako je objekat izgrađen prekoračenjem ovlašćenja iz odobrenja za građenje ili ako je objekat privremen, upisuje se i odgovarajuća zabilježba o tome.
Član 92
Upis stvarnih prava je upis kojim se stiču, prenose, ograničavaju ili prestaju pravo svojine i druga stvarna prava na nepokretnostima.
U zemljišne knjige upisuju se stvarna prava na nepokretnostima, a to znači na zgradama i na zemljištu i pojedina obligaciona prava kad se odnose na nepokretne stvari. Pojedinačno uzevši, u zemljišne knjige mogu se upisati ova prava: pravo svojine na nepokretnosti i susvojina, zajednička svojina i etažna svojina, stvarne službenosti, lične službenosti na nepokretnim stvarima, hipoteka i nadhipoteka, realni tereti i pravo građenja, pravo zakupa, pravo preče kupovine i pravo otkupa. Zbog ovog obilježja koje se sastoji u mogućnosti upisa u zemljišne knjige, sva ova inače raznovrsna prava nazivaju se zemljišnoknjižna ili kraće knjižna prava.
Član 93
(1) Na nepokretnostima se upisuju prava:
a) svojine,
b) založno pravo,
v) stvarne služnosti,
g) plodouživanje,
d) realni tereti,
đ) pravo građenja,
e) koncesije i
ž) pravo zakupa zaključeno na period ne kraći od pet godina.
(2) Pravo svojine upisuje se u korist imaoca prava na cijeloj nepokretnosti.
(3) Pravo susvojine upisuje se u korist imalaca prava po određenim udjelima u odnosu na cjelinu nepokretnosti.
(4) Pravo zajedničke svojine na nepokretnosti upisuje se na ime svih imalaca prava svojine, kada udio u ispravi za upis nije određen.
Član 94
Prava na nepokretnostima iz člana 93. ovog zakona uspostavljaju se na način i u postupku regulisanim ovim zakonom.
Pravo svojine se upisuje u vlasnički list zemljišnoknjižnog uloška. Što se tiče susvojine ona se upisuje po udjelima određenim s obzirom na cjelinu zemljišnoknjižnog tijela. Na primjer 1/4 zemljišta koje predstavlja zemljišnoknjižno tijelo, 1/3 stana itd. Nepokretnost koju su bračni drugovi stekli radom u toku braka upisuje se u zemljišne knjige na ime oba bračna druga kao njihova zajednička svojina. To je pravilo, ali i od njega ima izuzetaka. Otuda ako neko lice hoće da kupi nepokretnost, ili da stekne neko drugo pravo na nepokretnosti, ne smije se pouzdati u to da pravo svojine na nepokretnosti pripada samo onome ko je upisan kao sopstvenik, nego mora ispitati da li je lice koje je upisano kao sopstvenik u braku, da li brak još uvijek traje, da li je nepokretnost stečena za vrijeme braka.
Član 95
(1) Predbilježba je upis kojim se uslovno stiču, prenose, ograničavaju ili prestaju stvarna prava na nepokretnostima.
(2) Predbilježba se vrši na osnovu isprave za upis koja ne ispunjava uslove za konačan upis stvarnih prava, i to:
a) ako privatna isprava, odnosno isprava o pravnom poslu ne sadrži izjavu o dozvoli upisa, a ta izjava nije data ni u posebnoj ispravi,
b) ako je izjava o dozvoli upisa uslovna ili oročena, a uslov i rok nisu ispunjeni,
v) ako javna isprava nije postala pravosnažna i
g) ako nadležni organ u javnoj ispravi odredi upis predbilježbe.
(3) Predbilježba se upisuje i na osnovu isprave za upis u kojoj je nepokretnost na koju se predbilježba odnosi odrediva, ali nije potpuno i tačno određena.
(4) Predbilježba se upisuje na rok do 90 dana ili na rok prema ispravi iz stava 2. tačka g) ovog člana.
Član 96
(1) Predbilježba se opravdava otklanjanjem smetnji za upis stvarnih prava koje su postojale u trenutku upisa predbilježbe, odnosno naknadnim dostavljanjem dokaza o ispunjenju uslova ili roka za upis stvarnih prava.
(2) Opravdanjem predbilježba postaje upis stvarnih prava, sa dejstvom od trenutka upisa predbilježbe.
(3) Predbilježba se briše rješenjem po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke, ako ne bude opravdana u roku.
Predbilježba, predbeleška, prenotatio, je upis kojim se uslovno pribavljaju ili gube zemljišnoknjižna prava. Ona se, dakle, razlikuje od uknjižbe po tome što se uknjižbom zemljišnoknjižna prava konačno stiču ili gube dok se predbilježbom knjižna prava stiču ili gube uslovno. Uslov se sastoji u tome što je potrebno da se prebilježba opravda. Otuda, sudbina predbilježnog prava je neizvjesna i zavisi od toga hoće li predbilježba biti opravdana. Ako se predbilježno pravo opravda, opravdanje će imati retroaktivno dejstvo, te će se smatrati da je zemljišnoknjižno pravo stečeno od trenutka kada je bilo predbilježeno, a ne od trenutka kada je došlo do opravdanja. Nasuprot tome ako do opravdanja ne dođe, briše se i sama predbilježba na molbu učesnika tako da se smatra kao da upisa nije ni bilo.
Član 97
(1) Po upisu predbilježbe dozvoljeni su upisi kako protiv predbilježnog imaoca prava tako i protiv upisanog imaoca prava opterećenog predbilježbom, s tim što su ovi upisi uslovljeni opravdanjem, odnosno brisanjem predbilježbe.
(2) Opravdanjem predbilježbe osnažuju se i postaju bezuslovni svi upisi protiv predbilježnog imaoca prava, dok se svi upisi protiv upisanog imaoca prava opterećenog predbilježbom brišu po službenoj dužnosti.
(3) Brisanjem predbilježbe, svi upisi protiv predbilježnog imaoca prava brišu se po službenoj dužnosti, a osnažuju se i bezuslovni postaju svi upisi izvršeni protiv upisanog imaoca prava opterećenog predbilježbom.
Smisao predbilježbe je u zadobijanju prvenstvenog reda onda kada lice koje nastoji da stekne zemljišnoknjižno pravo nije u stanju da postigne uknjižbu. A uknjižbu nije moguće izdejstvovati zato što isprava, na osnovu koje se upis traži, ima neki nedostatak. Tako će biti na primjer u slučaju kada potpisi na ispravi nisu ovjereni, ili kada nije dobijena clausula intabulandi ili kad sudska presuda još nije pravosnažna itd. Stoga će lice koje nastoji da stekne zemljišnoknjižno pravo zatražiti predbilježbu samo onda kada nije u stanju da odmah dobije uknjižbu. Jer, predbilježno pravo uživa prvenstvo u odnosu na drugo, docnije uknjiženo pravo. Za lice koje je zatražilo predbilježbu može biti od velike važnosti da zemljišnoknjižno pravo stekne makar i uslovno, ali prije ostalih mogućih pretendenata na primjer u slučaju višestruke prodaje iste nepokretnosti nekolicini kupaca. U tom slučaju kupac koji je predbilježio pravo svojine ima izglede da naknadno postigne opravdanje predbilježbe i da tako stekne pravo sa prvenstvenim redom.
Član 98
(1) Zabilježba je upis kojim se u katastar nepokretnosti upisuju činjenice koje su od značaja za zasnivanje, izmjenu, prestanak ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima, koje se odnose na ličnost imaoca prava, na samu nepokretnost ili na pravne odnose povodom nepokretnosti.
(2) Od upisa zabilježbe koja je od značaja za zasnivanje, izmjenu, prestanak ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima, sva raspolaganja imaoca prava i upisi u katastru nepokretnosti koji su protivni svrsi upisane zabilježbe, uslovni su i zavise od ishoda rješavanja stvarnih prava na nepokretnosti zbog kojih je zabilježba upisana.
Zabilježba, adnotatio, je upis određenih pravnih činjenica koje mogu biti od uticaja na postojanje zemljišnoknjižnih prava. Zabilježba se po tome razlikuje od predbilježbe i uknjižbe. Uknjižba i predbilješka su upisi kojima se stiču ili gube zemljišnoknjižna prava. Zabilježba nije uopšte upis sticanja zemljišnoknjižnih prava ni konačnog niti uslovnog, nego upis činjenica značajnih za knjižna prava.
Član 99
Zabilježbom se vrši upis činjenica koje se odnose na:
a) lična stanja imaoca prava,
b) prvenstveni red za budući upis,
v) pokretanje spora za utvrđivanje prava na nepokretnosti,
g) pokretanje upravnog spora protiv drugostepenog rješenja u osnivanju i održavanju katastra nepokretnosti i katastra vodova,
d) pokretanje postupka eksproprijacije nepokretnosti,
đ) zabranu otuđenja i opterećenja nepokretnosti,
e) zabranu upisa stvarnih prava na nepokretnosti,
ž) postupak izvršenja,
z) zaštitu prirodnih dobara i
i) ostale zabilježbe posebnim zakonom.
Član 99a
(1) Zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se povodom stvarnog prava vodi pred sudom postupak čiji bi ishod mogao uticati na upis, pripadanje, postojanje, obim, sadržaj ili opterećenje tog prava.
(2) Zahtjev za zabilježbu spora lice koje smatra da mu je povrijeđeno stvarno pravo podnosi nadležnoj područnoj jedinici Uprave i uz zahtjev dostavlja sljedeću dokumentaciju:
a) kopiju tužbe,
b) dokaz da je parnica počela da teče.
(3) Nadležna područna jedinica Uprave, u roku od osam dana od dana predaje zahtjeva sa dokumentacijom iz stava 2. ovog člana, donosi rješenje o ispunjenosti uslova i vrši upis zabilježbe spora u javnu evidenciju u sljedećim slučajevima:
a) ukoliko je podnosilac zahtjeva prethodni nosilac stvarnog prava,
b) ukoliko je u pitanju spor po tužbi za utvrđivanje bračne tekovine, spor po tužbi za utvrđivanje prava svojine po osnovu prava nasljeđivanja, spor po tužbi radi utvrđivanja ništavosti ugovora zbog povrede zakonskog prava preče kupovine, odnosno upisanog ugovornog prava preče kupovine.
(4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, a Uprava je dužna odluku donijeti po hitnom postupku.
(5) Nadležna područna jedinica Uprave odbija zahtjev za zabilježbu spora u slučaju kada nisu ispunjeni uslovi iz st. 2. i 3. ovog člana.
(6) Nadležna područna jedinica Uprave odbija zahtjev za zabilježbu spora i u slučaju kada su ispunjeni uslovi iz st. 2. i 3. ovog člana, ali se spor odnosi na postupak po vanrednim pravnim lijekovima.
Zabilježba spora predstavlja upis činjenice da je imalac zemljišnoknjižnog prava podnio tužbu kojom zahtijeva brisanje neke uknjižbe i povraćaj u pređašnje zemljišnoknjižno stanje. Zabilježbu spora može zahtijevati samo ono lice čije je zemljišnoknjižno pravo povrijeđeno uknjiženjem prava nekog drugog lica. Pravo mora biti zemljišnoknjižno i tužbom se mora zahtijevati brisanje uknjižbe. Zabilješka spora ne može se zahtijevati u svim slučajevima kada je uknjižbom povrijeđeno nečije pravo, nego samo onda kada je povrijeđeno zemljišnoknjižno pravo. Isto tako, zabilježba spora ne može se zahtijevati u svim slučajevima zemljišnoknjižnih upisa nego samo u slučaju uknjižbe. Ako je sporno pravo predbilježeno, a nije uknjiženo, titular zemljišnoknjižnog prava ne može zahtijevati zavbilježbu spora. Zabilježba spora nije moguća ni protiv zabilježbe, pošto tu nije riječ o sticanju prava. Svrha zabilježbe spora jeste da se treća lica obavijeste o tome da je uknjižba osporena.
Član 99b
(1) Zabilježba spora ima pravno dejstvo u smislu da pravosnažna odluka donesena po tužbi djeluje i protiv lica koja su stekla stvarna prava na nepokretnostima nakon podnošenja zahtjeva za upis zabilježbe spora, pa se izvršenje može neposredno sprovesti bez obzira na to da li je u međuvremenu došlo do promjene imalaca prava.
(2) Kada je postupak po osnovu zabilježenog spora okončan odlukom kojom je stranci priznato određeno pravo, upis priznatog prava dobija ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.
(3) Zahtjev za brisanje zabilježbe spora u javnoj evidenciji podnosi zainteresovana stranka nadležnoj područnoj jedinici Uprave, uz dostavljanje pravosnažne odluke nadležnog suda, kojom je predmetni spor okončan.
(4) Nadležna područna jedinica Uprave, na osnovu zahtjeva iz stava 3. ovog člana, u roku od osam dana donosi rješenje o brisanju zabilježbe spora u javnoj evidenciji.
(5) Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Član 99v
Odredbe ovog zakona koje se odnose na upis i brisanje zabilježbe spora u katastar nepokretnosti shodno se primjenjuju i na upis i brisanje zabilježbe spora i u drugim javnim evidencijama u kojima se upisuju stvarna prava.
7. Opšti uslovi za upis stvarnih prava, predbilježbe i zabilježbe
Član 100
(1) Opšti uslovi za upis stvarnih prava, predbilježbe i zabilježbe u katastar nepokretnosti su postojanje:
a) upisane nepokretnosti,
b) upisanog prethodnika i
v) isprave za upis.
(2) Opšti uslovi uvijek moraju biti ispunjeni, osim ako je zakonom drugačije određen uslov i osnov upisa.
Član 101
U trenutku podnošenja zahtjeva za upis, nepokretnost mora biti upisana u katastru nepokretnosti ili može biti upisana istovremeno sa upisom stvarnog prava.
Imalac zemljišnoknjižnog prava koji je pokrenuo spor protiv lica u čiju korist je izvršena uknjižba zainteresovan je da se spor protiv lica u čiju korist je izvršena uknjižba zainteresovan je da se spor zabilježi i u zemljišnim knjigama da bi osujetio moguće otuđenje spornog prava. Naime, njegov protivnik vidjeći da će spor izgubiti, ili iz nekog drugog razloga, može doći na pomisao da otuđi osporeno pravo još dok parnica traje. Tužilac bi se tada našao u situaciji da i pored toga što je dobio spor, mora podnositi novu tužbu, sada protiv pribavioca spornog prava, koji uz to može biti savjestan, jer ne mora znati ta spor.
Član 102
(1) Upisi u katastar nepokretnosti dozvoljeni su samo protiv lica koje je u trenutku podnošenja zahtjeva za upis već upisano u katastar nepokretnosti kao imalac prava u pogledu kojeg se upis zahtijeva ili je predbilježeno kao imalac tog prava (upisani prethodnik).
(2) Upis se dozvoljava i protiv lica koje nije upisani prethodnik ako se uz zahtjev prilože isprave kojima se dokazuje pravni kontinuitet između lica protiv kojeg se traži upis i upisanog prethodnika.
(3) Prilikom prvog upisa objekta i stvarnih prava na objektu, kao i na stanu, poslovnom prostoru, garaži i garažnom mjestu, stečenom ugovorom o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini, ne zahtijeva se postojanje upisanog prethodnika.
(4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upise iz ovog člana shodno se primjenjuju i na upise u zemljišnoj knjizi.
Član 103
(1) Upis u katastar nepokretnosti vrši se na osnovu isprave, koja je po sadržaju i formi podobna za upis.
(2) Isprava je podobna za upis ako sadrži:
a) mjesto i datum sastavljanja i ovjere, odnosno datum donošenja isprave,
b) označenje nepokretnosti na koju se isprava odnosi prema podacima katastra nepokretnosti (katastarska opština, broj i površina parcele, broj i površina objekta, broj i površina posebnog dijela objekta),
v) lične podatke za lice u čiju korist se zahtijeva upis u katastar nepokretnosti (za fizička lica - prezime, ime i ime jednog roditelja, prebivalište ili boravište i jedinstveni matični broj građanina, a za pravna lica - naziv, sjedište i identifikacioni broj),
g) lične podatke za lice koje je upisano kao pravni prethodnik,
d) upitnik iz člana 118a. stav 4. tačka v) ovog zakona ovjeren od notara, ako je osnov promjene ugovor o kupoprodaji.
(3) Izuzetno od stava 2. t. b) i v) ovog člana, za upis zabilježbe koja se odnosi na ličnost imaoca prava isprava za upis ne mora sadržavati podatke o označenju nepokretnosti, a za upis zabilježbe koja se odnosi na samu nepokretnost isprava ne mora sadržavati podatke o upisanom prethodniku.
(4) Upis u katastar nepokretnosti vrši se na osnovu valjane isprave koja je po sadržini i formi sačinjena u skladu sa zakonom i kao takva podobna je za upis i koja sadrži izjavu o dozvoli upisa (clausula intabulandi), koja nije uslovljena niti oročena.
Član 104
Pored uslova iz člana 103. ovog zakona, da bi bila podobna za upis, isprava mora biti notarski obrađena
Za uknjižbu stvarnih prava na nepokretnim stvarima potrebno je da budu ispunjeni ovi uslovi: upis je dozvoljen samo protiv lica koje je upisano kao knjižni prethodnik, za upis je potrebna pismena isprava (privatna ili javna) o pravnom osnovu, za uknjiženje je potrebna izrečna izjava knjižnog prethodnika da pristaje na to da se pribavilac uknjiži - clausula intabulandi. Uknjižba i ostali zemljišnoknjižni upisi, predbilježba i zabilježba, mogu izvršiti jedino ako se pravo izvodi od onog lica koje je upisano u zemljišne knjige. Kupac može molbom tražiti uknjižbu ako je prodavac upisan u zemljišnim knjigama kao sopstvenik. Knjižni prethodnik treba da bude upisan, uknjižen ili predbilježen, prije nego što pribavilac zatraži upis, ili bar u isto vrijeme. To znači da molba knjižnog prethodnika treba da bude podnijeta najkasnije u isto vrijeme sa molbom zemljišnoknjižnog sljedbenika. Ako lice koje je kao prodavac zaključilo ugovor o prodaji nije upisano u zemljišne knjige, kupac neće moći da uknjiži svoje pravo, jer će zemljišnoknjižni organ odbiti takvu molbu. Isto tako, povjerilac može tražiti upis hipoteke samo ako je dužnik, lični ili stvarni, upisan u zemljišne knjige kao sopstvenik nepokretnosti. Ako je povjerilac zaključio ugovor o zalaganju sa licem koje nije upisano u zemljišne knjige, očigledno je neće moći uknjižiti pravo hipoteke. Zemljišnoknjižni organ će odbiti njegovu molbu za uknjižbu.
Član 105
(1) Isprava na osnovu koje se vrši upis je odluka suda, sudsko poravnanje, odluka nadležnog organa ili poravnanje zaključeno pred nadležnim organom i notarska isprava.
(2) Isprava inostranog organa smatra se podobnom za upis ako je priznata u Republici Srpskoj u skladu sa zakonom.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
8. Upis stvarnih prava prema podacima katastra zemljišta i katastra nepokretnosti sa utvrđenim korisnikom uspostavljenih na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji, zemljišne knjige i knjige uloženih ugovora
Član 106
(1) Radi utvrđivanja i upisa imalaca stvarnih prava na parcelama i objektima čiji posebni dijelovi nisu upisani u knjigu uloženih ugovora ili zemljišnu knjigu kao etažna svojina, osnovaće se katastar nepokretnosti u postupku izlaganja.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, imaoci stvarnih prava upisani u zemljišnoj knjizi na objektu čiji su posebni dijelovi upisani kao etažna svojina i zemljištu za redovnu upotrebu objekta kao zajednička svojina upisuju se u katastar nepokretnosti.
(3) Za objekte čiji posebni dijelovi su upisani u knjigu uloženih ugovora ili zemljišnu knjigu kao etažna svojina, kao imalac stvarnih prava upisuje se lice prema stanju posljednjeg upisa u knjigu uloženih ugovora ili zemljišnu knjigu.
(4) Za zemljište za redovnu upotrebu objekta, odnosno za redovnu upotrebu posebnih dijelova objekta iz stava 3. ovog člana, osnovaće se katastar nepokretnosti u postupku izlaganja.
(5) Imalac stvarnog prava koji je utvrđen u postupku izlaganja u skladu sa st. 1, 3. i 4. ovog člana upisuje se kao imalac tog stvarnog prava na posebnom dijelu objekta, te kao imalac prava zajedničke svojine na zajedničkim dijelovima objekta i zemljištu za redovnu upotrebu objekta.
9. Zabrana upisa u katastar nepokretnosti
Član 107
(1) Upis u katastar nepokretnosti nije dozvoljen ako je zakonom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa određena zabrana upisa na nepokretnost.
(2) Upis u katastar nepokretnosti nije dozvoljen i u slučaju ako bi se takvim upisom izvršila povreda prinudnih propisa.
Član 108
Upis nepokretnosti i stvarnih prava na nepokretnostima prema podacima neprovedene komasacije vrši se na osnovu rješenja o raspodjeli komasacione mase.
Postoje ipak dva slučaja kada se stvarna prava na nepokretnosti koja su inače upisana u zemljišne knjige, knjižna prava, mogu uknjižiti i onda ako pribavilac ne izvodi svoje pravo od lica koje je upisano u zemljišne knjige. To su: 1. pribavljanje od nasljednika i 2. sticanje u slučaju kada je knjižno pravo prenijeto vanknjiženim putem na više lica zaredom. U prvom slučaju, nasljednik, koji stiče knjižno pravo u trenutku ostaviočeve smrti, je prodao nepokretnost prije nego što je stigao da se upiše u zemljišne knjige, tako da je nepokretnost još uvijek upisana na ime ostavioca. Pribavilac može zahtijevati da se njegovo pravo uknjiži, iako on nije zaključio ugovor sa ostaviocem koji je još uvijek upisan u zemljišnoj knjizi, nego to pravo izvodi od nasljednika koji nije upisan u zemljišne knjige. U drugom slučaju knjižno pravo prenošeno je vanknjižno na više lica jedno za drugim. Poslednji pribavilac u nizu može tražiti uknjižbu, ako može dokazati neprekidan niz vanknjižnih prenosa prava počevši od upisanog zemljišnoknjižnog prethodnika do sebe.
10. Osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premjera
Član 109
(1) Ako u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o parceli i stvarnim pravima na parceli koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvrđuju se kao konačni rješenjem komisije za izlaganje.
(2) Ako u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o objektu i posebnom dijelu objekta koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvrđuju se kao konačni rješenjem komisije za izlaganje.
(3) Tereti i ograničenja utvrđuju se u postupku izlaganja i upisuju u bazu podataka katastra nepokretnosti.
(4) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu, smatraće se da je saglasno sa podacima privremeno upisanim u bazu podataka katastra nepokretnosti, i ti podaci utvrđuju se kao konačni.
Član 110
(1) Za imaoca prava svojine na objektu utvrđuje se jedno od sljedećih lica:
a) graditelj koji ima pravo svojine, odnosno graditelji koji imaju pravo susvojine ili zajedničke svojine na parceli,
b) graditelj koji je imalac drugog odgovarajućeg stvarnog prava na parceli, ako je za objekat izdato odobrenje za građenje ili je objekat izgrađen u vrijeme kada odobrenje za građenje nije bilo uslov za gradnju i
v) graditelj kome je izdato odobrenje za građenje i upotrebna dozvola.
(2) Izuzetno od stava 1. tačka a) ovog člana, kao imalac prava svojine na objektu upisuje se suvlasnik ili zajedničar na parceli, koji je od svih ostalih suvlasnika ili zajedničara stekao pravo koje ga ovlašćuje da na parceli izgradi objekat.
Član 111
Za imaoca prava svojine na posebnom dijelu objekta utvrđuje se jedno od sljedećih lica:
a) lice koje je imalac prava svojine na objektu,
b) lice koje ima ispravu za upis prava svojine ako svoje pravo izvodi od imaoca prava svojine na objektu i
v) lice koje je upisano u knjigu uloženih ugovora.
Za uknjižbu zemljišnoknjižnih prava potrebno je da bude sastavljena pismena isprava o pravnom osnovu, zemljišnoknjižna ili tabularna isprava. Pismena isprava zahtijeva se za uknjižbu i onda kada pismena firma nije uslov za punovažnost pravnog posla koji služi kao pravni osnov, iustus titulus, za upis. Ugovor o prodaji nepokretnosti punovažan je i onda ako je zaključen usmeno. Ali i u ovom slučaju je potrebno da bude sastavljena pismena isprava o, inače usmeno, zaključenom ugovoru, da bi se na osnovu toga mogao tražiti upis u zemljišne knjige.
Član 112
(1) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o nepokretnostima, provjeravaju se i otklanjaju eventualne greške u prikupljanju podataka o nepokretnostima, ispravljaju podaci privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti i konačno utvrđuju podaci.
(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana donosi komisija za izlaganje.
(3) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o stvarnim pravima na nepokretnostima, ti podaci se upoređuju sa podacima iz katastarske evidencije, knjige uloženih ugovora, zemljišne knjige i utvrđivanje stvarnih prava vrši rješenjem komisija za izlaganje.
Član 113
Na postupak osnivanja katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premjera primjenjuju se odredbe ovog Zakona kojima je regulisano izlaganje na javni uvid podataka i prava na nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima.
Član 114
(1) Postupak izlaganja katastra nepokretnosti smatra se završenim istekom roka za osnivanje katastra nepokretnosti određenog u javnom oglasu.
(2) Ako postupak izlaganja nije završen u određenom roku, odrediće se novi rok završetka osnivanja katastra nepokretnosti i objaviti javnim oglasom.
Pismena forma ugovora se zahtijeva post factum ne kao uslov za punovažnost ugovora, nego kao uslov za upis u zemljišne knjige. U našem pravu prema zakonima o prometu nepokretnosti na osnovu kojih se prenosi pravo raspolaganja ili pravo svojine na nepokretnosti moraju biti zaključeni u pismenoj formi i ovjereni kod notara. Otuda, zaključenjem ugovora o prodaji, razmjeni, poklonu itd. u pismenom obliku, ugovorne strane ispunjavaju zahtjev koji je postavljen za punovažnost ugovora i zahtjev koji je postavljen za punovažnost upisa. Prema pravnim pravilima zemljišnoknjižnog prava, uknjiženje se može izvršiti na osnovu privatne (nejavne) isprave na kojoj je potpise ovjerio notar, ili na osnovu javne isprave.
Član 115
(1) Kad Uprava utvrdi da je katastar nepokretnosti osnovan u skladu sa ovim zakonom, potvrđuje ga rješenjem.
(2) Katastar nepokretnosti stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja rješenja iz stava 1. ovog člana u "Službenom glasniku Republike Srpske".
(3) JU Službeni glasnik Republike Srpske dužna je u roku od 15 dana od prijema rješenja iz stava 2. ovog člana objaviti to rješenje u "Službenom glasniku Republike Srpske".